Razlika između inačica stranice »Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske«

m
 
== Incijativni odbor ==
[[Datoteka:Partizanski plakat.jpg|minijatura|Promidžbeni plakat hrvatskih partizana]]
 
Iako se tijekom 1943. pomoću jake državne propagande na društvenom i kulturnom planu nastojao stvoriti privid konsolidacije [[NDH]], događaji na terenu upućivali su na upravo suprotnu situaciju. Riječ je o vidnom jačanju [[NOVJ|Narodnooslobodilačke vojske]] (NOV), što će se tijekom 1943. godine, a osobito nakon četvrte i [[peta neprijateljska ofenziva|pete »neprijateljske ofenzive«]] manifestirati velikim teritorijem tadašnje Hrvatske, koji je došao pod nadzor partizana. U razdoblju između veljače i travnja 1943. NOV je kontrolirala gotovo čitavu [[Lika|Liku]], osim grada [[Gospić]]a, [[banovina|Banovinu]], [[Kordun]], [[Gorski kotar]] i sjevernu [[Dalmacija|Dalmaciju]], a nakon [[kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] neko vrijeme i grad [[Split]]. Sukladno tome valjalo na oslobođenom teritoriju je organiziran život. S tim u skladu, na temelju odluka [[Prvo zasjedanje AVNOJ-a|Prvog zasjedanja]] [[AVNOJ]]-a u [[Bihać]]u 5. prosinca 1942., u ličkom selu [[Ponor Korenički|Ponor]] kod [[Korenica|Korenice]] 1. ožujka 1943. osnovan je ''Inicijativni odbor Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske''. Jedan je od zadataka Inicijativnog odbora bilo rješavanje niza teških životnih problema na oslobođenom teritoriju.<ref>[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]: [http://www.matica.hr/Vijenac/vij229.nsf/AllWebDocs/mhaa Arhitektura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941–1945), III. dio - Marija Bistrica kao umjetnički egzil] 12. prosinca 2002.</ref>