Hrvatsko proljeće: razlika između inačica

[[Datoteka:Nixontito19712.jpg|minijatura|200px|desno|[[Josip Broz Tito]] u posjetu [[Nixon]]u, mjesec dana prije Sječe Hrvatske.]]

U studenom 1971. održan je 22. plenum CK SKH na kojem su se razišle nacionalna i unitaristička struja hrvatskih političara. Potonje su činili [[Vladimir Bakarić]] (čelni), [[Dušan Dragosavac]], [[Jakov Blažević]], [[Jure Bilić]], Milutin Baltić i [[Josip Vrhovec]]. Tjedan poslije održan je plenum Saveza sindikata Hrvatske, na kojem je unitarist [[Milutin Baltić]], predsjednik te organizacije, uspio isključiti iz sindikalnog vodstva nacionalne vođe [[Jure Sarić|Juru Sarića]] i [[Marko Veselica|Marka Veselicu]].<ref>[http://www.narodni-list.hr/articles/5RkJNrBV9Kz Narodni list] N:K. Četiri desetljeća od hrvatskog proljeća (4): Studentski pokret otpora</ref> [[Karađorđevo]] je poljoprivredno dobro i lovište u Vojvodini, u kojem je 30. studenog i 1. prosinca 1971. održana 21. sjednica Predsjedništva [[SKJ]] kojom je počeo politički obračun s nacionalno-demokratskim pokretom u Hrvatskoj. U uvodnom izlaganju predsjednik SKJ [[Josip Broz Tito]] osudio je nacionalno-demokratski pokret kao “kontrarevolucionarni”, a [[Miko Tripalo]], [[Savka Dabčević-Kučar]], [[Pero Pirker]] i drugi bili su prisiljeni dati ostavku.<ref>[[Opća i nacionalna enciklopedija]] - [http://proleksis.lzmk.hr/30059/ Karađorđevo]</ref> Taj je događaj poznat pod nazivom '''Sječa Hrvatske u Karađorđevu'''.<ref>[[Dragutin Pavličević]], ''[http://www.hic.hr/books/pavlicev/ Kratka politička i kulturna povijest Hrvatske]'', Hrvatski informativni centar, Zagreb, 1998. {{citat|Stoga je sastanak šefova Komunističke partije u Karađorđevu dobio naziv "sječa" hrvatskih kadrova.|[[http://www.hic.hr/books/pavlicev/10.htm|U drugoj ili socijalističkoj Jugoslaviji (1945.-1990.) - Početci hrvatskog otpora 1967.-1971.]]}}</ref><ref>[http://www.sajam-knjiga.com/ProductDetails.aspx?Product=54423 Sajam knjiga] Sječa Hrvatske u Karađorđevu</ref>

 

[[Datoteka:Police brutality.svg|200px|minijatura|desno|[[Narodna milicija]] koristila je brutalne metode nad hrvatskim studentima]]

 

Nakon sječe Hrvatske na toj sjednici, uhićeno je i osuđeno više od dvije tisuće Hrvata zbog sudjelovanja u hrvatskom proljeću. Matica hrvatska je ugašena silom i rad joj je zabranjen. Obnovila se tek raspadom Jugoslavije.<ref> [http://www.narodni-list.hr/articles/6xnck1VV6FF Narodni list] N.K.: Četiri desetljeća od hrvatskog proljeća (7): Ginulo se za slobodu, 14. lipnja 2011.</ref> [[Savez studenata Hrvatske]] vlasti su raspustile.<ref name="Cerovac"/> Zabranjen je Studentski list. Ugašeni su brojni drugi listovi. Brojnim su tiskovinama promijenjena uredništva. Iako nije proglašena, uvedena je cenzura. Brojni su uhićeni, otpušteni i dugo se nisu nigdje mogli zaposliti. Mnogi nisu smjeli javno istupati. Poticalo se novo iseljavanje Hrvata u inozemstvo na način da se ljude prisililo u političku emigraciju, tako da se nisu smjeli vratiti. U SKH su napravljene čistke. Brojni su izbačeni ili degradirani. Brojni dužnosnici u gospodarskim sustavima, ako nisu otpušteni, smijenjeni su ili degradirani do ponižavajuće niskih položaja. [[Miko Tripalo]] u svojim memoarima precizno navodi da je dvije tisuće ljudi bilo uhićeno, a preko sto tisuća ljudi je smijenjeno, izbačeno sa posla, maknuto ili šikanirano na bilo koji način.<ref>[http://www.dnevno.hr/kolumne/tihomir-dujmovic/76701-slovenijo-ime-ti-je-srbija.html Dnevno.hr] [[Tihomir Dujmović]]: Slovenijo, ime ti je Srbija</ref>

 

[[Datoteka:Hrvatska šutnja.gif|mini|200px|Ilustracija [[hrvatska šutnja|hrvatske šutnje]] u drugom broju časopisa [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] ''[[Hrvatska revija|Hrvatska revija]]'' iz 2011. godine povodom [[Hrvatsko proljeće#U medijima|40. godišnjice Hrvatskoga proljeća]].]]