Hrvatsko proljeće: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 49:
 
Hrvatsko je proljeće imalo tri aspekta. Prvo, taj je pokret potekao iz potrebe dijela hrvatske političke elite da relegitimira svoju vlast u novim društvenim okolnostima – u kriznom razdoblju, kada je stari komunistički model gubio uvjerljivost, a izazovno mu je oponirala radikalna nova ljevica, sa svim pretpostavkama nove ideologizacije. Drugo, upravo zbog toga što je inicijativa bila u rukama dijela političke elite, taj je pokret bio reformski, tj. nužno je djelovao unutar zadanoga političkog i državnog sustava, te iz njega crpio različite ideologeme u funkciji njegove temeljite promjene. Treće, taj je pokret poprimio masovan oblik, što znači da je [[SKH]] svoj politički legitimitet prvi put tražio u masovnoj podršci, preko novih transmisijskih organizacija.<ref name="HE (LZMK)" />
 
{{Quote box|width=80%|align=center|quote=Ova se republika ne zove slučajno Hrvatska /.../ I kad govorimo o nacionalnoj državi, podrazumijevamo da je, ovdje u Hrvatskoj, to izraz prava hrvatskog naroda na svoju državu.<ref name="AnteM" />|source=[[Miko Tripalo]]: ''Hrvatsko proljeće'', str. 136.}}
 
Reformni se pokret u Hrvatskoj obično dijeli na tri segmenta. Prvi je segment krug reformnoga SKH, s dominantnim utjecajem na velik dio partijsko–državnog aparata i gospodarstvo, drugi obuhvaća krug [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], koja je stvaranjem mnogih svojih ogranaka omasovila podršku reformnomu kursu u SKH, ali i dijelu kulturne elite vezane uz Matičine časopise i novopokrenuti ''[[Hrvatski tjednik (Zagreb)|Hrvatski tjednik]]'', a treći je segment bio studentski pokret, koji je preuzeo vodstvo studentske organizacije [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]], kao i Saveza studenata Hrvatske. Takva shema ujedno preuveličava neovisnost, ali i unutarnje sukobe u svakome segmentu.<ref name="HE (LZMK)" />