Apsolutizam: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 5:
Srž apsolutističkog shvaćanja suvereniteta iskazana je u izreci kralja Francuske Luja XIV. (1643.-1715.) "''L'État, c'est moi''" - “''Država, to sam ja''”. Taj kralj nosi epitet "Kralj Sunce", zbog mjesta kojega je sebi prisvajao u društvenom poretku. U apsolutističkom državnom ustroju vlast monarha/diktatora nije podložna nikakvom ograničenju od strane bilo kakve ustanove - sudbene, zakonodavne, vjerske.
Povijesno vjerojatno najzapaženiji ideolog apsolutne vlasti u rukama monarha je [[Thomas Hobbes]], (1588. - 1679.), autor koji se u građanskom ratu koji je u Engleskoj njegovog vremena bjesnio između kralja i parlamenta oštro zauzeo za kralja; dokazujući da parlament smeta sreći naroda. Hobbes je dokazivao da jedino nepodijeljena vlast - gdje su prerogativi donošenja zakona ([[zakonodavna vlast]]), njegovog provođenja ([[izvršna vlast]]) i njegovog tumačenja (tipična uloga [[sudbene vlasti]]), funkcije [[porez|oporezivanja]], [[vojna obrana|obrane zemlje]] i drugi prerogativi [[suverenitet|suverene]] vlasti objedinjeni u rukama jedne osobe - može suštinski dobro funkcionirati.<ref>[
Apsolutistički vladari podvrgavaju sve aspekte života u državi rigidnoj kontroli državnog administrativnog aparata, tj. uspostavljaju tzv. [[Policijska država|policijsku državu]].
|