Razlika između inačica stranice »Podrinje«

Obrisana 1.332 bajta ,  prije 7 godina
bez sažetka
m (Bot: brisanje 7 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q2744391 na Wikidati)
'''Podrinje''' (dio '''Istočne Bosne''') je regija u istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i zapadnoj [[Srbija|Srbiji]]. Ova regija je dobila ime prema rijeci [[Drina|Drini]]. Na sjeveru prelazi u [[Posavina|Posavinu]].<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=31458 Hrvatska enciklopedija] Podrinje</ref>
 
Bosanskohercegovačko Podrinje se ponekad dijeli na '''gornje Podrinje''' (općine [[Višegrad]], [[Goražde]], [[Foča]], [[Rogatica]] i [[Rudo]]) i '''donje Podrinje''' (općine [[Srebrenica]], [[Vlasenica]] [[Bratunac]] i [[Zvornik]]).
 
Veći gradovi na srbijanskoj strani Podrinja su: [[Bajina Bašta]], [[Banja Koviljača]], [[Ljubovija]] i [[Loznica]].
 
== Povijest ==
 
Na istoku srednjovjekovne Bosne prostirala se manja oblast '''Podrinje''', koju su Bošnjani oteli 1374. od srpskog velmože Nikole Altomanovića. Ta oblast širila se s desne strane Drine i zahvaćala u [[Raška|Rašku]] do iza Plevlja i [[Mileševo|Mileševa]]. To je jedini, premda malen dio Bosne, koji je prvotno pripadao Nemanjićkoj državi. Osvajanje Podrinja zasluga je borbenog i lukavog [[Tvrtko|bana Tvrtka]]. Tvrtko se nije samo s tim zadovoljio. On poželi kraljevsku krunu u Srbiji, koja je iza smrti posljednjeg Nemanjića [[Stefan Uroš V.|nejakog Uroša]] (1371.) ostala bez kralja, sva pocjepkana i oslabljena. To mu konačno i uspije godine 1377., kad se za okrunio za kralja Srbljem i Bosni. Pri tom mu je izvrsno poslužila okolnost, da mu je baka Jelisava, žena bana [[Stjepan I. Kotromanić|Stjepana Kotromana]], bila Nemanjićka, kći kralja [[Stefan Dragutin|Dragutina]]. Zato Tvrtko i njegovi nasljednici više puta ističu "praroditelje svoje gospodu srpsku". To nije dokaz Tvrtkova srpstva već njegove političke mudrosti i lukavosti. Uostalom po majci [[Jelena Šubić|Jeleni Subićki]], [[Prijezda I. Kotromanić|banu Prijezdi]] i drugim, teklo je u Tvrtkovih žilama neusporedivo više hrvatske krvi.<ref>[[Krunoslav Draganović]], ''Herceg-Bosna i Hrvatska'', Nova tiskara, Sarajevo, 1940.</ref>
 
== Vidi još ==
Anonimni suradnik