Petar Perica: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 17:
'''Petar Perica''' ([[Kotišina]] kraj [[Makarska|Makarske]], [[27. lipnja]] [[1881]]. - otočić [[Daksa]] kraj [[Dubrovnik]]a, [[24. listopada]] [[1944]].) - [[Hrvatska|hrvatski]] [[Katolička Crkva|katolički]] [[svećenik]], [[isusovac]], autor do danas u narodu općepoznatih katoličkih pjesama "Rajska Djevo Kraljice Hrvata" i "Do nebesa nek se ori".
Obzirom da su ga [[komunisti]] ubili 1944. godine na otočiću Daksi u kontekstu očite mržnje prema kršćanskoj vjeri, a da je za života bio na glasu svetosti, među katolicima ga mnogi smatraju [[Kršćanski mučenici|kršćanskim mučenikom]].<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=82892] "Isusovac Petar Perica — žrtva svirepe mržnje", Josip Antolović, Obnovljeni život, Vol.46. No.2. Travanj 1991.</ref>
== Životopis ==
Rođen je 27. lipnja 1881. godine u Kotišini, kraj Makarske. Osnovnu školu pohađao je u Makarskoj. Poslije toga, školovanje je nastavio [[1895]]. godine, u sjemeništu u [[Travnik]]u. Nakon što je [[papa]] [[Lav XIII.]] zajedno sa svim [[biskup]]ima svijeta [[1899]]. godine, posvetio svijet [[Srce Isusovo|Presvetom Srcu Isusovu]], u Hrvatskoj je slijedeće [[1900]]. godine bila pokrenuta inicijativa, da se hrvatska mladež još posebno posveti Srcu Isusovu. Povodom toga, bila je objavljena brošura u 30 tisuća primjeraka, u kojoj se našla pjesma Petra Perice "Do nebesa nek se ori" <ref>[http://www.ffdi.unizg.hr/
znanstvenog skupa 29.-31. III. 2001., Vijeće za laike HBK i KS, Zagreb, 2002., str. 143-157</ref>, koja je i danas jedna od najpopularnijih hrvatskih katoličkih pjesama. Početkom srpnja [[1900]]. godine, održano je [[hodočašće]] velikog broja hrvatskih katolika u [[Rim]]. Pri tome su Petar Perica i Franjo Scholz uručili papi Lavu XIII., veliki umjetnički Album hrvatske omladine s preko 160 000 potpisa mladih. Godine [[1901]]., postao je isusovac. Novincijat je obavio u [[Velehrad]]u pa se dalje školovao u [[Austrija|Austriji]] i [[Bratislava|Bratislavi]]. Napisao je [[1904]]. godine, pjesmu "Zdravo Djevo", koja je postala vrlo popularna katolička pjesma. Kao redovnik boravio je u [[Zagreb]]u, [[Travnik]]u, [[Split]]u, [[Šibenik]]u i [[Dubrovnik]]u.
Line 31 ⟶ 33:
Nakon što su 18. listopada [[1944]]. godine, [[partizani]] ušli u Dubrovnik, u nedjelju 22. listopada iza 10 navečer su uhitili Petra Pericu. Čuvši o partizanima koji su ga došli uhititi u kuću [[Isusovci|Družbe Isusove]], pater Perica je kratko rekao: "Presveto Srce Isusovo, smiluj mise. Ako je žrtva, pa neka bude, primam je!" Potom se brzo spremio, uzevši sa sobom svoj redovnički križ, sliku Srca Isusovog i Marijinog, te sv. Josipa. Spremajući se stalno preporučivo - kratkim zazivima Srcu Isusovom i Marijinom, te sv. Josipu. Nekoliko puta je ponovio da je rado spreman podnijeti žrtvu, zatražio oprost od u kući prisutne redovničke braće i od svih se oprostio.
U noći sa 23. na 24. listopada 1944. godine iz zatvora u samom Dubrovniku prevežen je sa većom grupom drugih uglednih građana Dubrovnika na obližnji otočić Daksu: njih pedesettrojica su ondje potom pobijeni u [[Pokolj na otoku Daksi|pokolju na Daksi]], bez suđenja<ref>[http://www.
Zatočenici su na Daksi bili smješteni u staroj samostanskoj crkvi, odakle su ih tamničari jednog po jednog izvodili "u šetnju, dok ne dođe brod za Vis". Jedan od njih je svjedočio da su padru Perici skinuli haljine, za koje se on otimao ne želeći ostati gol. Nakon što su ga posve razodjenuli, potezali su ga za bradu i izrugivali mu se. Potom su ga bacili u jamu i ubili zračnom puškom za podvodni ribolov.
Line 37 ⟶ 39:
Nakon ekshumacije tijela ubijenih, [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNK]] analizom su identificirani posmrtni ostaci Padre Perice, pa je nakon gotovo 66 godina, [[26. lipnja]] [[2010.]] dostojno pokopan uz svoju redovničku subraću na dubrovačkom gradskom groblju [[Groblje Boninovo|Boninovo]].<ref>[http://www.dubrovacki.hr/clanak/20527/padre-perica-svecenik-smaknut-na-daksi-pokopan-nakon-65-godina?sid=865b2166e4a53cf1f569a7553975b083 Dubrovački vjesnik - Padre Perica, svećenik smaknut na Daksi pokopan nakon 65 godina]</ref><ref>[http://www.scribd.com/doc/140979792/53/Ukop-oca-Petra-Perice Ukop oca Petra Perice]</ref>
Osnovna škola oca Petra Perice u Makarskoj nosi
== Izvori ==
| |||