Severinska županija: razlika između inačica

Nastanak Severinske županije povezan je s upravnim promjenama na području [[Rijeka|Rijeke]] i Hrvatskog primorja u drugoj polovici [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] ukida Tršćansku intendancu i čitavu Trgovačku provinciju [[1776.]] godine. Za grad Rijeku osnovan je Riječki gubernij koji je pripojen Severinskoj županiji. Severinska županija osnovana je reskriptom Marije Terezije od [[14. veljače]] [[1776.]] U njezin teritorij je ušao Riječki gubernij i svi krajevi koji se nalaze s desne strane [[Karolinska cesta|Karolinske ceste]] (krećući od Karlovca prema Rijeci), dok su krajevi s lijeve strane Karolinske ceste (npr. [[Bakar]]) prvotno bili pripojeni Vojnoj krajini, ali su [[1777.]] godine također priključeni Severinskoj županiji. Severinska županija, premda s jedinstvenom upravom, u sudskim je poslovima imala podjelu na Primorski i na Pokupski dio. Za velikog župana bio je postavljen upravitelj Riječkog gubernija i imao je sjedište u Rijeci, dok su se županijske skupštine uglavnom održavale u Karlovcu. Marija Terezija 1779. grad Rijeku s kotarom[[kotar]]om proglašava odijeljenim tijelom ([[corpus separatum]]) pridruženim ugarskoj kruni pri čemu je to područje praktički postalo neovisno od Severinske županije. Severinsku županiju ukida [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II.]] reskriptom od [[20. ožujka]] [[1786.]] i njezin teritorij priključuje Zagrebačkoj županiji kao posebni distrikt.