Oprost: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
'''Oprost''' ili '''indulgencija''' (lat. ''indulgere'' - biti blag, obziran, popustljiv), u katoličkom nauku predstavlja otpuštanje vremenite kazne za grijehe.
 
Papa Pavao VI. u svojoj apostolskoj konstituciji Indulgentarium doctrina iz 1967. definira indulgencije kao "opraštanje pred Bogom vremenite kazne za grijehe za koje je krivnja (culpa) već oproštena."<ref>Suvremena Katolička Enciklopedija , Michael Glazier & Monika K Hellwig, 2005.</ref>
 
[[Katolička Crkva]] podjeljuje oprost nakon što je krivica grijeha izbrisana [[sakrament ispovijedi|sakramentom pomirenja ili ispovijedi]]. Prema katoličkom nauku, učinak je oprosta oslobađanje od posljedica grijeha koje se očituju u zemaljskim patnjama ili u [[čistilište|Čistilištu]]. Te se posljedice grijeha nazivaju »vremenite kazne«. Crkva drži da može raspolagati oprostima onom vlašću koju joj je dao [[Isus|Krist]].