Seattle (poglavica): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 27 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q216477 na Wikidati
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:chief seattle.jpg|mini|desno|300px|Poglavica Seattle fotografiran 1864. godine]]
[[Datoteka:Chief Seattle tombstone.jpg|minijatura|Poglavičin grob]]
[[Datoteka:Seattle - Lake View Cemetery - Princess Angeline grave.jpg|minijatura|Napis na grobu Princeze Angeline, poglavičine kćerke]]
'''Poglavica Seattle''' (oko [[1780.]] – [[7. lipnja]] [[1866.]]) je bio poglavica plemena [[Duwamish]].<ref> [http://www.duwamishtribe.org/chiefsiahl.html] "Chief Si'ahl and His Family" 2009.</ref> Grad [[Seattle]] u državi [[Washington (savezna država)|Washington]] je dobio po njemu ime. Poznat je po svom govoru (pismu), američkom predsjedniku [[Franklin Pierce|Franklinu Piercu]], kao odgovor na ponudu da bijelci kupe indijansku zemlju. Pismo indijanskog poglavice Seattlea se ubraja medu najljepše i najdublje misli koje su ikada izrečene o čovjekovoj prirodi, pa je ušlo u povijest i u srca [[Zaštita okoliša|zaštitara prirode]] i [[Ekologija|ekologa]]. Indijanskom poglavici Seattle posvećen je [[Svjetski dan zaštite okoliša]] – 5. lipnja.
 
Line 14 ⟶ 16:
 
''Ne znam. Naš način je drugačiji nego vaš. Izgled vaših gradova boli oči crvenog čovjeka. A možda je to jer crveni čovjek je divlji i ne razumije. Nema mirnog mjesta u gradovima bijelog čovjeka. Nema mjesta da se čuje otvaranje listova u proljeće ili drhtaj krilaca kukaca. A možda je to jer sam divlji i ne razumijem. Buka jedino djeluje kao uvreda za uši. I što je to život ako čovjek ne može čuti usamljeni krik kozoroga ili noćnu prepirku žaba u bari? Ja sam crveni čovjek i ne razumijem. Indijanac više voli blagi zvuk vjetra kad se poigrava licem močvare kao i sam miris vjetra očišćen podnevnom kišom ili namirisan borovinom.''
[[Datoteka:Three chiefs Piegan p.39 horizontal.png|mini|desno|300px|"Što je čovjek bez životinja?"]]
''Zrak je skupocjen za crvenog čovjeka jer sve živo dijeli jednaki dah - životinja, drvo, čovjek. Bijeli čovjek ne izgleda kao da opaža zrak koji diše. Kao čovjek koji umire mnogo dana on je otupio na smrad. Ali ako vam prodamo našu zemlju morate se sjetiti da je zrak skupocjen za nas, da zrak dijeli svoj duh sa svim životom koji podržava. Vjetar što je mojem djedu dao prvi dah također će prihvatiti i njegov posljednji uzdah. I ako vam prodamo našu zemlju morate je čuvati kao svetinju, kao mjesto gdje će i bijeli čovjek moći doći da okusi vjetar što je zaslađen mirisom poljskog cvijeća.''
 
Line 20 ⟶ 21:
 
''Ja sam divljak i ne razumijem neki drugi način. Vidio sam tisuće raspadajućih bizona u preriji što ih je ostavio bijeli čovjek ustrijelivši ih iz prolazećeg vlaka. Ja sam divljak i ne razumijem kako dimeći željezni konj može biti važniji nego bizon koga mi ubijamo samo da ostanemo živi. Što je čovjek bez životinja? Ako sve životinje odu, čovjek će umrijeti od velike usamljenosti duha. Što god se dogodilo životinjama ubrzo će se dogoditi i čovjeku. Sve stvari su povezane.''
 
[[Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 084.jpg|mini|desno|300px|"To mi znamo: zemlja ne pripada čovjeku; čovjek pripada zemlji"]]
''Morate naučiti svoju djecu da je tlo pod njihovim stopama pepeo njihovih djedova. Tako da bi oni poštivali zemlju, recite vašoj djeci da je zemlja s nama u srodstvu. Učite vašu djecu kao što činimo mi s našom da je zemlja naša majka. Što god snađe nju snaći će i sinove zemlje. Ako čovjek pljuje na tlo pljuje na sebe samoga.''
 
Line 35 ⟶ 36:
 
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Seattle}}
{{wikicitat}}
*[http://www.advance.hr/zdravlje/mudrost-i-razboritost/123/pismo-indijanskog-poglavice-seattle-1854.html] Najljepši zapis o Zemlji; Advance.hr