Razlika između inačica stranice »Ivo Hergešić«

Dodano 795 bajtova ,  prije 6 godina
bez sažetka
'''Ivo pl. Hergešić''' ([[Zagreb]], [[23. srpnja]] [[1904.]] – Zagreb, [[29. prosinca]] [[1977.]]), hrv. [[povijest književnosti|povjesničar književnosti]], [[književna kritika|književni kritičar]], [[filmska kritika|filmski kritičar]], [[kazališna kritika|kazališni kritičar]], [[teorija književnosti|teoretičar]], [[teatrolog]], [[prevoditelj]] i [[novinar]]. Pisao je o [[filmska poetika|filmskoj poetici]], [[likovna kritika|likovne kronike]] i [[feljton|feljtone]].
 
Rođen 1904. u Zagrebu. U Zagrebu maturirao na gimnaziji 1923. godine. Studirao je pravo, [[romanistika|romanistiku]] i [[germanistika|germanistiku]] te 1927. položio [[rigoroz]]. Doktorat je stekao tezom o biografskoj pozadini [[Guy de Maupassant|Maupassantova]] "Le sentiment et la pensée dans l’oeuvre de Guy de Maupassant". Dvije se godine usavršavao na pariškoj [[Sorbonna|Sorbonni]], kod slavnog [[Ferdinand Baldensperger|Ferdinanda Baldenspergera]], najpoznatijeg onovremenog svjetskog komparatista. Dvogodišnje školovanje u Parizu oformilo je njegovu viziju komparativne književnosti, koju je otad temeljio na »francuskoj školi« ove grane literarne historiografije. Hergešić je ostao i teorijski i metodologijski ostao je pristašom te škole. Snažne sveze ova su dvojica komparatista zadržala i poslije, pa je na Hergešićev poticaj, profesor sa Sorbonne gostovao u Zagrebu i održao
dva predavanja.
Hergešić je ostao i teorijski i metodologijski ostao je pristašom te škole.
 
Utemeljio je studij [[komparativna književnost|komparativne književnosti]] na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu]] u Zagrebu. Hergešićev je rad napravio veliki odmak od dotadašnje prakse. U međuraću je hrvatsko književnoslovlje u istraživanju i tumačenju tradicije velikim dijelom bilo konzervativno, a Hergešić je primio jednu suvremenu tendenciju u pristupu njezinim fenomenima, dok je u ovoj znanstvenoj grani još uvijek postojao zazor prema »stranim
utjecajima« u djelima hrvatskih pisaca "zbog tobožnje ugroze nacionalnog identiteta ili devalvacije estetskog digniteta preko tih utjecaja, koji se dignitet odmjeravao
parametrima romantičarskoga pogleda na originalnost književnih tekstova".
 
[[Hrvatska književnost|Hrvatsku književnost]] Hergešić je promatrao u kontekstu europske, odn. svjetske književnosti. Sustavno je naglašavao stvaralačku recepciju stranih uzora u hrvatskoj književnosti, ali sustavno naglašava nacionalnu autohtonost hrvatske književnosti.