Razlika između inačica stranice »Ivo Hergešić«

Dodana 904 bajta ,  prije 6 godina
bez sažetka
 
Rođen 1904. u Zagrebu. U Zagrebu maturirao na gimnaziji 1923. godine. Studirao je pravo, [[romanistika|romanistiku]] i [[germanistika|germanistiku]] te 1927. položio [[rigoroz]]. Doktorat je stekao tezom o biografskoj pozadini [[Guy de Maupassant|Maupassantova]] "Le sentiment et la pensée dans l’oeuvre de Guy de Maupassant". Dvije se godine usavršavao na pariškoj [[Sorbonna|Sorbonni]], kod slavnog [[Ferdinand Baldensperger|Ferdinanda Baldenspergera]], najpoznatijeg onovremenog svjetskog komparatista. Dvogodišnje školovanje u Parizu oformilo je njegovu viziju komparativne književnosti, koju je otad temeljio na »francuskoj školi« ove grane literarne historiografije. Hergešić je ostao i teorijski i metodologijski ostao je pristašom te škole. Snažne sveze ova su dvojica komparatista zadržala i poslije, pa je na Hergešićev poticaj, profesor sa Sorbonne gostovao u Zagrebu i održao
dva predavanja. Poslije rata, Hergešić je studirao medicinu.
 
Gotovo cijelo međuraće bio je novinar, urednik i zamjenik glavnog urednika Obzora. 1936. je dobio mjesto naslovnog docenta komparativne književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, ali ta je epizoda u karijeri trajala kratko te se ubrzo vratio novinstvu. Druge polovice 1930-ih tajnik je Francuskog instituta. 1939. je godine bio član ravnateljstva zastupništva američke filmske kompanije [[Twentieth Century Fox]]. Poslije rata bio je zastupnik iste kompanije 1945–47. Tijekom rata bio je u diplomaciji. 1941–45. bio je kancelar portugalskoga konzula u Zagrebu. Studirao je medicinu. 1950-ih radi na [[Radio-Zagreb|Radio-Zagrebu]]. Urednik je od 1950–53.. Slijedi rad u kazalištu. 1953–56. direktor je [[Kazalište Komedija|Zagrebačkoga gradskoga kazališta »Komedija«]].
Utemeljio je studij [[komparativna književnost|komparativne književnosti]] na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu]] u Zagrebu. Hergešićev je rad napravio veliki odmak od dotadašnje prakse. U međuraću je hrvatsko književnoslovlje u istraživanju i tumačenju tradicije velikim dijelom bilo konzervativno, a Hergešić je primio jednu suvremenu tendenciju u pristupu njezinim fenomenima, dok je u ovoj znanstvenoj grani još uvijek postojao zazor prema »stranim
 
Utemeljio je 1956. studij odsjek [[komparativna književnost|komparativne književnosti]] na Filozofskom fakultetu [[Sveučilište u Zagrebu|SveučilištuSveučilišta]] u Zagrebu. Isprva je bio izvanredni, a od 1962. redoviti profesor i pročelnik do umirovljenja 1971. godine. Hergešićev je rad u komparatistici napravio veliki odmak od dotadašnje prakse. U međuraću je hrvatsko književnoslovlje u istraživanju i tumačenju tradicije velikim dijelom bilo konzervativno, a Hergešić je primio jednu suvremenu tendenciju u pristupu njezinim fenomenima, dok je u ovoj znanstvenoj grani još uvijek postojao zazor prema »stranim
utjecajima« u djelima hrvatskih pisaca "zbog tobožnje ugroze nacionalnog identiteta ili devalvacije estetskog digniteta preko tih utjecaja, koji se dignitet odmjeravao
parametrima romantičarskoga pogleda na originalnost književnih tekstova".