Razlika između inačica stranice »Ivo Hergešić«

Dodano 2.285 bajtova ,  prije 6 godina
Oblikovanje, dodatci članku, gl. raspored, djela, izvori.
(Oblikovanje, dodatci članku, gl. raspored, djela, izvori.)
'''Ivo pl. Hergešić''' ([[Zagreb]], [[23. srpnja]] [[1904.]] – Zagreb, [[29. prosinca]] [[1977.]]), hrv.bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[povijest književnosti|povjesničar književnosti]], [[književna kritika|književni kritičar]], [[filmska kritika|filmski kritičar]], [[kazališna kritika|kazališni kritičar]], [[teorija književnosti|teoretičar]], [[teatrolog]], [[prevoditelj]], [[novinar]], [[esej]]ist i [[diplomat]]. Pisao je o [[filmska poetika|filmskoj poetici]], [[studija|studije]], [[ogled|oglede]], radijska izvješća, [[likovna kritika|likovne kronike]] i [[feljton|feljtone]].
 
== Životopis ==
Rođen je 1904. godine u Zagrebu. U Zagrebu je maturirao na gimnaziji [[1923.]] godine. Studirao je [[pravo]], [[Medicina|medicinu]],<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/26118/ Proleksis enciklopedija: Hergešić, Ivo], preuzeto 26. listopada 2013.</ref> [[romanistika|romanistiku]] i [[germanistika|germanistiku]] te [[1927.]] godine položio [[rigoroz]]. Doktorat je stekao tezom o biografskoj pozadini [[Guy de Maupassant|Maupassantova]] "Le sentiment et la pensée dans l’oeuvre de Guy de Maupassant". Dvije se godine usavršavao na pariškoj [[Sorbonna|Sorbonni]], kod slavnog [[Ferdinand Baldensperger|Ferdinanda Baldenspergera]], najpoznatijeg onovremenog svjetskog komparatista. Dvogodišnje školovanje u Parizu oformilo je njegovu viziju komparativne književnosti, koju je otad temeljio na »francuskoj školi« ove grane literarne historiografije. Hergešić je ostao i teorijski i metodologijski ostao je pristašom te škole. Snažne sveze ova su dvojica komparatista zadržala i poslije, pa je na Hergešićev poticaj, profesor sa Sorbonne gostovao u Zagrebu i održao
dva predavanja.
 
Gotovo cijelo međuraće bio je novinar, urednik i zamjenik glavnog urednika Obzora. [[1936.]] jegodine dobio je mjesto naslovnog docenta komparativne književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, ali ta je epizoda u karijeri trajala kratko te se ubrzo vratio novinstvu. Druge polovice [[1930-ih]] tajnik je Francuskog instituta. [[1939. je]] godine bio je član ravnateljstva zastupništva američke filmske kompanije [[Twentieth Century Fox]]. Poslije rata bio je zastupnik iste kompanije 1945–47. Tijekom rata bio je u diplomaciji. 1941–45. bio je kancelar portugalskoga konzula u Zagrebu. Studirao je medicinu. [[1950-ih]] radi na [[Radio-Zagreb|Radio-Zagrebu]]. Urednik je od 1950–53.. Slijedi rad u kazalištu. 1953–56. direktor je [[Kazalište Komedija|Zagrebačkoga gradskoga kazališta »Komedija«]].
 
Utemeljio je, [[1956.]] godine, studij odsjekodsjeka [[komparativna književnost|komparativne književnosti]] na Filozofskom fakultetu [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta]] u Zagrebu.<ref>[http://www.ffzg.unizg.hr/kompk/index.php?show=page.php&idPage=26 Filozofski fakultet u Zagrebu: Odsjek za komparativnu književnost], preuzeto 26. listopada 2013.</ref> Isprva je bio izvanredni, a od [[1962.]] godine redoviti profesor i pročelnik do umirovljenja, [[1971.]] godine. Hergešićev je rad u komparatistici napravio veliki odmak od dotadašnje prakse. U međuraću je hrvatsko književnoslovlje u istraživanju i tumačenju tradicije velikim dijelom bilo konzervativno, a Hergešić je primio jednu suvremenu tendenciju u pristupu njezinim fenomenima, dok je u ovoj znanstvenoj grani još uvijek postojao zazor prema »stranim
utjecajima« u djelima hrvatskih pisaca "zbog tobožnje ugroze nacionalnog identiteta ili devalvacije estetskog digniteta preko tih utjecaja, koji se dignitet odmjeravao
parametrima romantičarskoga pogleda na originalnost književnih tekstova".
Zaslužan je za to što se hrvatska [[hispanistika]] znanstveno osamostalila. Začetnik je teorijskog razmišljanja o filmu u hrvatskoj znanosti. 1977. je dobio [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo.
 
[[Hrvatska književnost|Hrvatsku književnost]] Hergešić je promatrao u kontekstu europske, odn. [[Svjetska književnost|svjetske književnosti]]. Sustavno je naglašavao stvaralačku recepciju stranih uzora u hrvatskoj književnosti, ali sustavno naglašava nacionalnu autohtonost hrvatske književnosti.
 
Važnija djela: ''Europski romantizam; Poredbena ili komparativna književnost; Književni portreti, I–III.''. Pisao je o [[romantizam|romantizmu]], [[Baudelaire|Baudelaireu]], književnoj situaciji u Francuskoj, o prijevodima i prevođenju, [[Luigi Pirandello|Pirandellu]], hrvatskim tiskovinama, [[Shakespeare|Shakespeareu]], [[Moliere|Moliereu]], [[Goethe|Goetheu]] i drinima.
Na hrvatski je preveo, priredio za tisak i popratio pogovorima djela pedesetak stranih pisaca: [[Charles Baudelaire]], [[Albert Camus]], [[Miguel de Cervantes]], [[Dante Alighieri]], [[Gustave Flaubert]], [[James Joyce]], [[Thomas Mann]], [[Laurence Sterne]] i dr.
Prevodi je djela iz [[francuska književnost|francuske]], [[njemačka književnost|njemačke]], [[talijanska književnost|talijanske]], [[španjolska književnost|španjolske]], [[engleska književnost|engleske]] i [[nizozemska književnost|nizozemske književnosti]].
 
Sastavio je antologiju francuske lirike i njemačkih pripovjedaka. Priredio je zbirku kulturno-političkih eseja francuskih pisaca. Bavio se hrvatskom modernom. Bavio se i trivijalnom književnošću, malo znanim ili posve neznanim inozemnim piscima. Tumačio je sociološke i književne aspekte tzv. trivijalne književnosti, vrsno opisavši [[Marija Jurić Zagorka|Mariju Jurić Zagorku]].
 
Javlja se u: ''Obzoru'', ''Savremeniku'', ''Književniku'', ''[[Hrvatska revija|Hrvatskoj reviji]]'', ''Jutarnjem listu'', ''Hrvatskom kolu'', ''Komediji'', ''Annales de l’Institut français de Zagreb'', Vjesniku''[[Vjesnik]]u'', ''[[Borba (novine)|Borbi]]''.
 
=== Prevoditelj ===
Na hrvatski je preveo, priredio za tisak i popratio pogovorima djela pedesetak stranih pisaca: [[Charles Baudelaire]], [[Albert Camus]], [[Miguel de Cervantes]], [[Dante Alighieri]], [[Gustave Flaubert]], [[James Joyce]], [[Thomas Mann]], [[Laurence Sterne]] i dr.
Prevodi je djela iz [[francuska književnost|francuske]], [[njemačka književnost|njemačke]], [[talijanska književnost|talijanske]], [[španjolska književnost|španjolske]], [[engleska književnost|engleske]] i [[nizozemska književnost|nizozemske književnosti]].
 
== Djela ==
Nepotpun popis:
* ''Europski romantizam'', Zagreb, 1931.
* ''Poredbena ili komparativna književnost'', Zagreb, 1932.
* ''Zola i naše doba'', Zagreb, 1933.
* ''Francuski pisci na hrvatskoj pozornici u Zagrebu (1840–1934)'', Zagreb, 1934.
* ''O prijevodima i prevođenju'', Zagreb, 1934.
* ''Pirandellov humorizam'', Zagreb, 1935.
* ''Strani i domaći'', Zagreb, 1935.
* ''Zapadnjački pogledi na književnost'', Zagreb, 1935.
* ''Hrvatske novine i časopisi do 1848.'', Zagreb, 1936.
* ''Uvod u predavanja iz poredbene književnosti'', Zagreb, 1937.
* ''Književni portreti'', 1–3, Novinarsko izdavačko poduzeće, Zagreb, 1955., Zagreb 1957., Narodna knjiga, Cetinje 1959.<ref>[http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?v1=pirandello&rm=results&f1=xml&last_PAGER_offset=0&show_full=1&path=ffkk-libri%232581 ffzg.hr: Hergešić, Ivo: Književni portreti], preuzeto 26. listopada 2013.</ref>
* ''Shakespeare–Molière–Goethe'', Zagreb, 1957, (2. izd. 1978., 3. izd. 1982.)
* ''Književne kronike 1948–1957'', Zagreb, 1958.
* '' Književni portreti: novi izbor'', Zagreb, 1967.
* ''Književnici-nobelovci'', Zagreb, 1969.
* ''Izabrana djela'', Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 122., Zagreb 1983., 323–402.
* ''Zapisi o teatru'', Zagreb, 1985.
* ''Likovne kronike. Feljtoni. Zapisi.'', Zagreb, 1994.
* ''Izabrana književna djela'', 1-6, Ex libris, Zagreb, 2005. (knj. 1., ''Komparativna književnost''; knj. 2, ''Hrvatske novine i časopisi do 1848. - Hrvatske sudbine''; knj. 3., ''Književni portreti''; knj. 4., ''Hrvatska moderna''; knj. 5. ''Domaći i strani''; knj. 6., ''Iz korespodencije'')<ref>[http://www.exlibris.hr/b_hergesic.htm Ex libris: Djela Ive Hergešića], preuzeto 26. listopada 2013.</ref>
 
== Nagrade ==
2013. [[Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa]] ustanovilo je [[Nagrada Ivo Hergešić|Nagradu Ivo Hergešić]] za najbolju kazališnu predstavu sezone .
* [[1977.]]: [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo.
 
== Spomen ==
Važnija djela: ''Europski romantizam; Poredbena ili komparativna književnost; Književni portreti, I–III.''. Pisao je o [[romantizam|romantizmu]], [[Baudelaire|Baudelaireu]], književnoj situaciji u Francuskoj, o prijevodima i prevođenju, [[Luigi Pirandello|Pirandellu]], hrvatskim tiskovinama, [[Shakespeare|Shakespeareu]], [[Moliere|Moliereu]], [[Goethe|Goetheu]] i dr.
* [[2013.]] godine [[Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa]] ustanovilo je [[Nagrada Ivo Hergešić|Nagradu Ivo Hergešić]] za najbolju kazališnu predstavu sezone .
 
== Izvori ==
{{izvori}}
* Viktorija Franić Tomić, ''O komparativnoj književnosti... Croat.danas'', Slav.Croatica Iadertet Slavica Iadertina, sv. v5, (2009), 281-290.
* Dunja Detoni-Dujmić: [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=14527 Hrvatski biografski leksikon Ivo Hergešić]
* Mirko Tomasović: [http://www.matica.hr/media/pdf_knjige/537/Tomasovic%20173-203.pdf Prinosi Ive Hergešića Poredbenoj povijesti hrvatske književnosti]
 
{{GLAVNIRASPORED:Hergešić, Ivo}}
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari|Hergešić, Ivo]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji|Hergešić, Ivo]]