Bizant: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m Uklonjena promjena suradnika 5.43.96.173, vraćeno na zadnju inačicu suradnika 83.84.91.135
Redak 63:
|fusnote = ¹ Konsantinopol je glavni grad bio od [[330.]] pa do [[1204.]] i opet od [[1261.]] do [[1453.]] Nakon 4. križarskog rata glavni grad (do 1261.) bio je [[Niceja]].<br>² Osnivanjem se tradicionalno smatra osnivanje Konstantinopola.<br>³ Prema [http://www.tulane.edu/~august/H303/handouts/Population.htm ovoj tablici] koju je izradilo Sveučilište Tulane.
}}
'''Bizantsko Carstvo''' (grč. ''Βασιλεία τῶν Ῥωμαί£¥^~''''ωνῬωμαίων'' /''Basileía tōn Rhōmaíōn''/, lat. ''Imperium Romanorum'', doslovno: "Carstvo Rimljana", u grčkim izvorima i ''Βυζαντινή Αυτοκρατορία'') - ili, skraćeno, često nazivano još i '''Bizant''' - povijesni je naziv za "Istočno Rimsko Carstvo" koje "službeno" nastaje [[330]]. godine kada car [[Konstantin Veliki]] prebacuje prijestolnicu [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] u "Novi Rim" koji će u našim krajevima postati poznat pod imenom [[Carigrad]]. Konačna podjela između dva dijela države dogodit će se [[395.]] godine kada car [[Teodozije I. Veliki]] daruje svom sinu [[Arkadije|Arkadiju]] Istok, a [[Honorije|Honoriju]] Zapad. Dok će zapadni dio Carstva u sljedećih 150 godina propasti, '''Istočno Rimsko Carstvo''' s političkim sustavom cezaropapizma će preživjeti sve do 1460. godine kada njegovu posljednju provinciju Moreju zauzimaju [[Osmansko Carstvo|Turci]].
 
Naziv '''Bizant''' nije se koristio u vrijeme postojanja države nego ga je tek u 18. stoljeću uveo francuski povjesničar [[Montesquieu]]. Kao i drugi povjesničari tog vremena on je smatrao da Bizantsko carstvo nakon 5. stoljeća nije vrijedno imena '''Rimsko'''. Zato je on uzeo latinizirano ime glavnog grada '''Byzantium''' (od grčkog '''Byzántion'''), današnji Carigrad (turski: Istanbul), za cijelo carstvo. Građani Bizantskog Carstva i njihovi zapadni susjedi carstvo su nazivali Romejskim (Rimskim), dok su ga istočni susjedi nazivali Rum (Rim)[http://books.google.com/books?hl=hr&as_brr=3&id=qRXFx6rnEy8C&dq=Kazhdan&q=population#v=snippet&q=population&f=false]. Službeni jezik je bio isprva [[Latinski jezik|latinski]], kao i u zapadnom dijelu Carstva, a od 7. stoljeća, odlukom cara [[Heraklije|Heraklija]] (vladao od 610. - 641.), [[Grčki jezik|grčki]], koji je bio govornim jezikom većine stanovništva.