[[Datoteka:Ludwig der Deutsche.jpg|mini|250px|Pečat Ljudevita Njemačkog]]
Treći'''Ljudevit Njemački'''<ref>[[Rudolf Horvat]]: Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.), Zagreb, 1924. [http://hr.wikisource.org/wiki/Povijest_Hrvatske_I._(R._Horvat)/Ban_Ratimir]</ref> ('''Ludovik''', '''Ludvig''') (njemački ''Ludwig der Deutsche'') (* oko [[806]].; † [[28. kolovoza]] [[876]]. u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]]) bio je prvi istočnofranački (njemački) kralj (843. - 876.), treći sin cara [[Ljudevit I. Pobožni|Ljudevita Pobožnog]] i [[Ermengarda od Hesbayea|Ermengarde]] te tako unuk [[Karlo Veliki|Karla Velikog]]. Otac mu je prilikom prve podjele države godine 817. dao kao potkraljevstvo [[Bavarska|Bavarsku]] i zemlje koje su s njom graničile na istoku. Ljudevit je od 825. vladao tim zemljama gotovo kao samostalan vladar i sam se prozvao ''kraljem Bavaraca''. Kada se caru Ljudevitu iz njegovog drugog braka rodio najmlađi sin [[Karlo II., kralj Francuske|Karlo]] i on zato iznova podijelio državu oduzevši neka područja svojim starijim sinova, to je prouzročilo sukob Ljudevitove braće Lotara i Pipina s ocem u koji se Ljudevit ispočetka nije miješao. Međutim godine 833. Ljudevit se pridružio braći u pobuni protiv oca. Svrgnuvši oca trojica braće međusobno su podijelili državu. Već sljedeće godine Ljudevit je, nezadovoljan zbog vrlo lošeg postupanja Lotareva prema ocu, otpao od braće i vratio oca na vlast. ▼
'''Ljudevit Njemački'''<ref>[[Rudolf Horvat]]: Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.), Zagreb, 1924. [http://hr.wikisource.org/wiki/Povijest_Hrvatske_I._(R._Horvat)/Ban_Ratimir]</ref> (Ludovik, Ludvig) (''njemački'' Ludwig der Deutsche) (* oko [[806]].; † [[28. kolovoza]] [[876]]. u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]]). Prvi istočnofranački (njemački) kralj (843. - 876.)
▲Treći sin cara [[Ljudevit I. Pobožni|Ljudevita Pobožnog]] i unuk [[Karlo Veliki|Karla Velikog]]. Otac mu je prilikom prve podjele države godine 817. dao kao potkraljevstvo [[Bavarska|Bavarsku]] i zemlje koje su s njom graničile na istoku. Ljudevit je od 825. vladao tim zemljama gotovo kao samostalan vladar i sam se prozvao ''kraljem Bavaraca''. Kada se caru Ljudevitu iz njegovog drugog braka rodio najmlađi sin [[Karlo II., kralj Francuske|Karlo]] i on zato iznova podijelio državu oduzevši neka područja svojim starijim sinova, to je prouzročilo sukob Ljudevitove braće Lotara i Pipina s ocem u koji se Ljudevit ispočetka nije miješao. Međutim godine 833. Ljudevit se pridružio braći u pobuni protiv oca. Svrgnuvši oca trojica braće međusobno su podijelili državu. Već sljedeće godine Ljudevit je, nezadovoljan zbog vrlo lošeg postupanja Lotareva prema ocu, otpao od braće i vratio oca na vlast.
Kada je 839. Pipin umro, Ljudevit Pobožni iznova je podijelio državu zaobišavši pritom Ljudevita, zbog čega se on 840. pobunio protiv oca, ali je ovaj 20. lipnja iste godine iznenada umro. Najstariji sin [[Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva|Lotar]] sada je cijelu državu svojatao za sebe zbog čega je izbio građanski rat među braćom. Lotaru su braća nekoliko puta nanijela poraz, pa je bio prisiljen 843. sklopiti [[Verdunski ugovor]] godine 843. kojim je Franačka definitivno podijeljena. Ljudevit je pritom dobio istočne dijelove države i još k tome [[Mainz]], Speyer i Worms.
