Jedrilica (zrakoplov): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 44 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q180173 na Wikidati
m →‎Povijest razvoja: lektura, replaced: Njemci → Nijemci
Redak 8:
Konstruiranjem i letenjem jedrilicama bavili su se prvih godina ovog stoljeća samo oni [[Zrakoplovac|zrakoplovci]] koji su imaju želju sagraditi [[zrakoplov]]. Zbog nedovoljnog poznavanja principa letenja morali su prijeći isti put koji su već ranije uspješno prevalili [[braća Wright]] i njihovi sljedbenici. S vremenom se znanje o konstruiranju jedrilica sve više bogatilo, pa su i jedriličarski letovi bili sve duži i interesantniji, tako da su se još u to vrijeme pojavili prvi nagovještaji bavljenja jedriličarstvom kao suvremenom granom [[sport]]a. I sama braća Wright, na vrhuncu slave, vratila su se [[1910.]] godine jedriličarstvu, pa je jedan od njih postavio i prvi svjetski rekord u dužini trajanja leta, koji je iznosio 11 minuta. Najveći prelet prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], koji je iznosio 950 m, ostvario je austrijski jedriličar i konstruktor [[Etrich Igo]].
 
Stvarni razvitak jedriličarstva počinje, tek poslije prvog svjetskog rata, i to najviše zahvaljujući činjenici što je pobijeđenoj [[Njemačka|Njemačkoj]] bilo mirovnim ugovorom zabranjeno posjedovati vojno zrakoplovstvo. Kako bi nadoknadili i izigrali ova ograničenja, NjemciNijemci se okreću jedriličarstvu u kome su vidjeli mogućnost stvaranja masovne baze budućih [[pilot]]a [[Zrakoplovstvo#Vojni zrakoplovi|vojnih zrakoplova]]. Širom Njemačke niču jedriličarske škole i centri u kojima se pod vidom sporta obučava veliki broj omladinaca u savladavanju osnovne tehnike pilotiranja. Tu treba tražiti osnovu tako izrazite premoći njemačkog jedriličarstva u vremenu između dva svjetska rata. Drugi narodi su sa određenim zakašnjenjem ocijenili bitne prednosti jedriličarstva i počeli su razvijati svoje organizacije tek od kraja dvadesetih godina. U tome su se naročito isticale [[Poljska]], [[Francuska]], [[SSSR]] i neke druge zemlje Europe.
 
Poslije prvog svjetskog rata , na području bivše [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] jedrilice su gradili inženjeri Mikl i [[Rudolf Fizir|Fizir]] i entuzijasti Hosu i Tišma 1923. godine u [[Sisak|Sisku]]. Razvitak organiziranog sportskog jedriličarstva počinje [[1930.]] godine kada je u tvornici aviona «Ikarus» u [[Zemun]]u osnovana jedriličarska grupa, dok je sustavno školovanje počelo 1923. godine osnivanjem jedriličarske škole u Beogradu. Ubrzo se i u drugim mjestima osnivaju jedriličarske grupe, koje su, uz minimalnu pomoć aeroklubova, same gradile svoje jedrilice. Do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] uspješno su radila i dva centra za padinsko jedrenje, na [[Zlatibor]]u i Blokama u [[Slovenija|Sloveniji]].