Razlika između inačica stranice »Pakt Ribbentrop-Molotov«

bez sažetka
m (Bot: brisanje 56 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q130796 na Wikidati)
'''Pakt Ribbentrop-Molotov''' ([[Njemački jezik|njem.]]: [[Hitler]]-[[Staljin|Stalin]]-Pakt) ili kako se službeno zvao '''Pakt o nenapadanju između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika''' je bio sporazum o nenapadanju između [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] i [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Potpisan je [[23. kolovoza]] [[1939.]] god. u [[Moskva|Moskvi]] od strane sovjetskog ministra vanjskih poslova [[Vjačeslav Mihajlovič Molotov|Vjačeslava Molotova]] i njemačkog ministra vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachima von Ribbentropa]]. Međusobni pakt o nenapadanju bio je na snazi do početka [[Operacija Barbarossa|Operacije Barbarossa]] [[22. lipnja]] [[1941.]] god. kada je Njemačka napala SSSR.
 
Iako je službeno bio označen kao "pakt o ne napadanjunenapadanju", ovaj sporazum obuhvaćao je i tajni protokol kojim je izvršena podjela interesnih sfera u nezavisnim zemljama [[Finska|Finskoj]], [[Estonija|Estoniji]], [[Latvija|Latviji]], [[Litva|Litvi]], [[Poljska|Poljskoj]] i [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. Tajni protokol je eksplicitno predviđao "političke i teritorijalne promjene" u dijelovima navedenih zemalja što je ovaj sporazum pretvorilo u agresivni vojni savez usprkos njegovom službenom nazivu. Kao posljedica ovog sporazuma sve navedene zemlje su napadnute i okupirane, bilo od strane Njemačke, bilo od strane SSSR-a. JedinoOd svih tih zemalja koje su bile žrtve sovjetsko - njemačkog savezništva, jedino je Finska, koja je dva puta vodila rat sa Sovjetskim Savezom tijekom Drugog svjetskog rata, uspjela sačuvati svoju nezavisnost,; alimeđutim je i ona bila prisiljena ustupiti određene teritorije.
[[Datoteka:Nazi-Soviet 1941.png|mini|Podjela Europe 1939. – 1941.]]
Sovjetska propaganda i njeni predstavnici ulagali su velike napore da umanje značaj sporazuma činjenicom da se Sovjetski Savez na različite načine suprotstavljao nacističkoj Njemačkoj.
Tjedan dana dana nakon potpisivanja sporazuma, 1. rujna 1939. godine Njemačka je napala Poljsku. U skladu s odredbama tajnog protokola [[Crvena armija|sovjetske snage]] su 17. rujna ušle u istočnu Poljsku i okupirale teritorij koji je prema sporazumu predstavljao sovjetsku interesnu sferu.
 
Istodobno je Sovjetski Savez bez vojnog otpora okupirao Estoniju i Letoniju.
Okupirani teritoriji su postali republike u sastavu Sovjetskog Saveza. Protu-sovjetsko lokalno stanovništvo je likvidirano a u novim pograničnim područjima provedeno je [[etničko čišćenje]]. Velik broj ljudi je pogubljen, dok je na stotine tisuća protjeran u azijski dio Sovjetskog Saveza ili u [[gulag]]e u kojima su mnogi izgubili život.
 
OkupiraniLetonija teritorijii Estonija su postali21. republikelipnja 1940. godine proglašeni republikama u sastavu Sovjetskog Saveza, a krajevi što ih je Sovjetski Savez oduzeo Poljskoj priključeni su [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. Protu-sovjetsko lokalno stanovništvo je likvidirano a u novim pograničnim područjima provedeno je [[etničko čišćenje]]. Velik broj ljudi je pogubljen, dok je na stotine tisuća protjeran u azijski dio Sovjetskog Saveza ili u [[gulag]]e u kojima su mnogi izgubili život.
 
Zapadne i sjeverne pokrajine Poljske su priključene Njemačkoj, a središnji dio oko [[Varšava|Varšave]], [[Lublin|Lublina]] i [[Krakov|Krakova]] je pretvoren u "Generalni guvernatorat", teritorij kojim su upravljali njemački vojni zapovjednici i činovnici - čak se u službenoj korespondenciji nisu koristili termini "Poljska", a za posve obespravljeno stanovništvo nije se čak dopuštalo koristiti ime "Poljaci".
 
U studenom je Sovjetski Savez započeo [[Zimski rat]] protiv Finske, koja joj je također trebala pripasti prema dogovoru sa Nijemcima. Finsku, međutim, nije SSSR uspio vojno slomiti - te je nakon početka neprijateljstava između Njemačke i SSSR-a ratovala na Njemačkoj strani, a nakon kraja II. svjetskog rata je uz pomoć Velike Britanije i SAD-a uspjela ostati neovisnom o velikom istočnom susjedu; morala je ipak SSSR-u prepustiti dio teritorija.
 
Na dan kada Njemačke trupe ulaze u Pariz, - 14. lipnja 1940. - Sovjetski Savez daje ultimatum Litvi, te njegove trupe prema dogovoru sa Nijemcima zauzimaju i tu baltičku državu.
 
Nakon što Njemačka vojno slama Francusku, Sovjetski Savez i Njemačka - opet u skladu sa odredbama pakta iz 1939. godine - dijele državni teritorij [[Kraljevina Rumunjska|Kraljevine Rumunjske]]: Sovjetski savez uzima vojnom invazijom 28. srpnja 1940. od te zemlje [[Moldavija|Moldaviju]] i Sjevernu [[Bukovina|Bukovinu]] (danas u Ukrajini) a Njemačka "sprječava" invaziju [[Mađarska|Mađarske]] na Rumunjsku na način da prisiljava Rumunjsku da ustupi Mađarskoj područje Sjeverne Transilvanije (približno veličine današnje Hrvatske, tada sa oko 2,5 milijuna stanovnika), te u samoj Rumunjskoj instalira [[Marionetska država|marionetski režim]] na čijem je čelu general [[Ion Antonescu]].
 
Početkom 1941. godine linija razdvajanja između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza prolazila je kroz Litvu i Poljsku. Odnosi između dvije strane su se značajno zahladili. Hitler, koji je računao da će napadom na boljševičku Rusiju pridobiti simpatije okupiranih zapadnih zemalja, počeo je pripreme za napad na SSSR.
 
Treći Reich prekršio je sporazum o nenenapadanju napadanju kada jenapavši 22. lipnja 1941. godineSovjetski počeoSavez Operaciju([[Operacija BarbarosaBarbarossa|Operacije i napao Sovjetski SavezBarbarossa]]). Teritorije koje je Sovjetski Savez dobio u skladu sa sporazumom Ribbentrop-Molotov izgubljeni su za samo nekoliko tjedna dok su baltičke države postale njemački protektorati. Odmah po početku njemačke agresije Sovjetski Savez je 25. lipnja počeo agresiju na Finsku što je dovelo do tzv. Produženog (nastavljenog) rata između Finske i Sovjetskog Saveza.
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-121-00080011-2520, Polen, Treffen deutscher und sowjetischerdeutsch-sowjetische SoldatenSiegesparade.jpg|mini|desno|Susret njemačkihNjemački i sovjetskihsovjetski vojnikavojnici 1939.organiziraju god.zajedničku paradu u PoljskojBrestu 1939., nakon zajedničke pobjede nad Poljskom]]
 
== Poništavanje ugovora nakon 1989. ==
==Njemačko-Sovjetski sporazum o prijateljstvu, kooperaciji i demarkaciji==
Postojanje tajnog protokola u njemačko-sovjetskim sporazumu o ne napadanju SSSR je poricao 50 godina. Dokument je postao dostupan javnosti tek nakon raspada Sovjetskog Saveza 1992. godine. U doba Mihaila Gorbačova 1989. taj dokument je objavljen. 24. prosinca 1989. kongres narodnih poslanika [[SSSR]]-a proglasio je njemačko-sovjetski pakt o ne napadanju i njegov dodatni protokol ništavnim.
 
Dana 28. rujna 1939. godine, ministri Ribbentrop i Molotov potpisuju u [[Moskva|Moskvi]] ''Njemačko-Sovjetski sporazum o prijateljstvu, kooperaciji i demarkaciji'' kojim potvrđuju rezultate vojnih osvajanja svojih zemalja.
[[Datoteka:Mapa 2 paktu Ribbentrop-Mołotow.gif|mini|desno|Mapa njemačko-sovjetske demarkacije od 28.09.1939., sa potpisima Molotova i Ribbentropa: vidimo podijeljenom i Litvu, koja je u tom času još bila neokupirana]]
Sovjetski Savez je pristao da Njemačkoj ostane vlast nad Varšavom i Lublinom, koje su njemačke snage bile osvojile makar je bilo predviđeno da ih osvoji SSSR. Njemačke trupe su prije samog dogovora u Moskvi ipak napustile poljski grad [[Brest]] i prepustile ga SSSR-u; na terenu je 22. rujna 1939. godine bila organizirana vrlo srdačna primopredaja vlasti nad gradom, koja je ovjenčana zajedničkom vojnom paradom.
 
Za koncesije u Poljskoj, Njemačka je pristala da Sovjetski Savez zavlada također i Litvom - koja je prema paktu od 23. kolovoza 1939. godine trebala pripasti Njemačkoj i u koju u tom času nisu ušle ni Njemačke, ni Sovjetske snage (zapravo se Litva bila pridružila napadu na Poljsku, osiguravši si tako kontrolu nad svojim današnjim glavnim gradom [[Vilnius|Vilniusom]]. Sovjetska vojska je bez otpora ušla u Litvu 15. lipnja 1940. god., da bi 21. lipnja 1940. proglašena "Sovjetska Socijalistička Republika Litva" - bez nekih pograničnih dijelova koji su bili prepušteni Njemačkoj, kako je bilo dogovoreno u Moskvi sporazumom od 28. rujna 1939. godine.
 
== Poništavanje ugovora nakon 1989. ==
Postojanje tajnog protokola u njemačko-sovjetskim sporazumu o nenapadanju SSSR je poricao sve do 1989. godine, premda su SAD objavile tekst pronađen u njemačkim arhivima već 1947. godine.
 
Prvi demokratski izabrani Kongres narodnih poslanika [[SSSR]]-a (i posljednji, uslijed raspada te države) je 24. prosinca 1989. godine izdao deklaraciju kojom se priznaje da tajni protokol postoji i ujedno ga se proglašava pravno ništetnim od početka (nisu, naravno, Rusija, Ukrajina i Bjelorusija nakon toga vratili teritorije koje su dobile slijedom dogovora sa [[Treći Reich|Hitlerovom Njemačkom]] iz 1939. godine). U očitom dogovoru sa Moskvom, Vlada Savezne Republike Njemačke je izdala sličan akt nešto prije, 01. rujna 1989. godine.
 
==Vanjske poveznice==
 
*[http://www.fordham.edu/halsall/mod/1939pact.html Tekst Pakta Ribbentrop-Molotov sa Tajnim protokolom (prijevod na engleski)]
 
[[Kategorija:Drugi svjetski rat]]