Glasovir: razlika između inačica

'''Glasovir''' ('''klavir''') [[glazbalo|instrument]] je s tipkama koji proizvodi ton udarom batića, koji je povezan sas tipkom, u [[žica|žicu]]. Standardni opseg mu je od tona A u subkontri (2A) do tona C u petoj oktavi (c5), no neki modeli marke Bösendorfer mogu proizvoditi i dublje tonove. Literatura se piše u dva [[crtovlje|crtovlja]] , gornje svira desna ruka i piše se uglavnom u [[ključevi (glazba)|violinskom ključu]], donje crtovlje svira lijeva ruka i piše se većinom u [[ključevi (glazba)|bas ključu]] . Izvođač na klaviru se zove [[pijanist]]. Zbog svojih velikih tehničkih i muzičkih mogućnosti je jedan od instrumenata sas vrlo bogatom glazbenom literaturom.

Klavir (piano-engleska rijec) se razvio iz [[čembalo|čembala]], [[klavikord|klavikorda]] i drugih srodnih instrumenata s tipkama. Opće prihvaćeno mišljenje je da je klavir izumio [[Bartolomeo Cristofori]] [[1698.]]{{Nedostaje izvor}} godine, tako što je upotrijebio mehanizam sas batićima koji udaraju o žicu, umjesto dotadado tada korštenih mehanizama u [[instrumenti s tipkama|instrumentima sas tipkama]]. Na taj način je postigao da jačina tona ovisi o jačini udara prsta na tipku. Zato su se ti prvi klaviri nazivali ''piano e forte'' ([[talijanski jezik|tal.]] tiho i glasno). Piano e forte je prvi počeo graditi [[Gottfried Silbermann]], njemački graditelj orgulja i instrumenata sas tipkama. Njegovi učenici su te klavire nastavili proizvoditi i usavršaviti u [[Engleska|Engleskoj]] i [[Beč|Beču]] te su mehanizmi nastali tamo dobili svoja imena po tim pojmovima. Građenje klavira sas tzv. bečkom mehanikom je bilo najmasovnije na prijelazu iz [[19. stoljeće|19.]] u [[20. stoljeće]], ali tijekom prošlog stoljeća potisnuli su ih klaviri sas tzv. engleskom mehanikom, te se takvi grade i danas.

Vanjski dio glasovira čini drveni sanduk koji ima oblik polegnute [[harfa|harfe]] ili [[krilo|krila]]. Na njemu je poklopac koji se može otvoriti . Sanduk je postavljen na tri noge, a između prednje dvije se nalaze pedale. Klavijatura je smještena u prednjem, najširem dijelu sanduka. Na dnu sanduka se nalazi drveni rezonator (rezonantna daska)sa s poprečnim rebrima, koji je građen od posebno birane [[smreka|smrekovine]]. Unutar sanduka se nalazi i okvir koji je od [[čelik|lijevanog čelika]]. Preko njega su nategnute žice (cca 220 kom.) koje zajedno stvaraju vrlo veliku napetost, zbog koje je okvir od tako čvrstog materijala. Čelične žice dubokih tonovtonova (od 2A do 1Fis) omotane su [[Bakar (element)|bakrom]] da bi se uopće dobili tako duboki tonovi. Po dvije žice ima svaki ton od 1G do Ais, a po tri sve ostale (H do c5). Žice su zategnute preko čeličnog okvira i vijaka za ugađanje, pomoću kojih se otpuštanjem ili zatezanjem ugađa klavir.

Glasovirska klavijatura ima 88 tipki - po jednu za svaki ton. Bijele tipke su nekad bile prekrivene slojem [[bjelokost|bjelokosti]], a danas je to najčešće plastika. Na njima se sviraju [[dijatonika|dijatonski tonovi]]:. Na crnim tipkama se sviraju [[alteracije|alterirani tonovi]] i građene su od [[ebanovina|ebanovine]]. Pritiskom prsta na tipku pokreće se mehanizam koji gurne batić obložen filcom, koji udara o žicu. Istovremeno djelovanjem istog mehanizma podiže se prigušivaćprigušivač sa žice i ton zazvućizazvuči. Micanjem prsta sas tipke, batić se spušta u prvobitni položaj, prigušivač tona pada na žicu i zvuk tona prestaje.

Pedalima se proširuju zvukovne mogućnosti klavira. Najčešće se koristi desni pedal. Njegova funkcija je da odiže sve prigušivače, pa žice mogu slobodno titrati. Tako se produljuje trajanje tonova, povezuju tonovi i s time postižu zvukovni efekti. Lijevi pedal (''Una corda'') se koristi za postizanje mekog i baršunastog zvuka. Njegovim pritiskanjem se klavijatura pomjera malo u desno zajedno sas cijelim mehanizmom, pa batić umjesto u tri žice jednog tona udara u dvije, ili umjesto u dvije u jednu. Srednji pedal se rijeđe koristi i nekada ga klaviri nisu ni imali. Njime se drže podignutim prigušivači onih tonova, čije su tipke netom prije pritisnute i s time se postižu posebni tonski efekti. Srednji pedal kod pianina kao pretežito kućnog instrumenta, spušta između batića i žica tzv. moderator filc, koji kod sviranja znatno prigušuje zvuk, kako se kod vježbanja nebi ometalo susjede.