Košnica: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 109.121.4.45, vraćeno na zadnju inačicu suradnika 109.60.113.191
m lektura
Redak 1:
{{dz}}
'''Košnica''' je nastamba za [[Pčela|pčele]] u kojima zbog lakše manipulacije pčelama i medom čovjek smješta pčelinje zajednice. Nekad da bi došao do meda [[Čovjek|ljudi]] su morali ugušiti [[Pčela|pčele]]. Razvojem pčearstva dolazi se do novih spoznaja pa tako bilježimo brojne vrste košnica. Danas su košnice nezaobilazno sredstvo u [[Pčelarstvo|pčelarstvu]]. Prve su poznate košnice oponašale šupljine [[stablo|debla]] sas kakvima se susretao tražeći pčele. Košnice danas dijelimo na košnice s nepokretnim saćem ([[#Dubina|dubine]] i [[#Pletara|pletare]]) te košnice s pokretnim saćem (nastavljače i lisnjače).
 
== Uloga i namjena košnice ==
Košnica mora biti:
* Zaštitazaštita pčelinje zajednice,
* Omogućavaomogućava pčelinjoj zajednici normalan razvoj i [[život]],
* Jednostavnejednostavne konstrukcije i prostrana za razvoj,
* Lakalaka i pogodna za rad,
* Cijenacijena izrade mora biti što niža, i
* Izradaizrada prema standardima zbog lakšeg rada.
 
== Vrste košnica ==
 
* košnice sas nepokretnim saćem - [[Košnica#Dubina|dubine]], [[Košnica#Pletara|pletare]], vršare, daščare
* košnice sas pokretnim saćem - nastavljače i lisnjače
 
'''Nastavljače''' su košnice koje se otvaraju odozgora ([[Košnica#LR košnica|LR]],([[Košnica#DB košnica|DB]],(Farrar, Ploške)
Redak 22:
=== Dubina ===
[[Datoteka:Kosnica_dubina.jpg‎ ‎|mini|150px|desno|Dubina košnica iz šupljeg debla drveta]]
Dubine su košnice koje danas spadaju u red onih koje su najbliže prirodnom staništu [[pčela]]. To su u stvari izdubljena [[deblo|debla]] trupaca drveća. Same su košnice poput pletara sas nepokretnim saćem. Nekad su ljudi da bi dobili [[med]] iz takvih košnica pčelinje zajednice morali prvo ugušiti [[dim]]om. Danas kad se o pčelama i [[pčelarstvo|pčelarstvu]] zna mnogo više to više nije potrebno. Postoje dubine s pokretnim saćem ili se kombiniraju s nekom od "modernijih" košnica kod kojih lako i jednostavno možemo mijenjati okvire.
 
Prema uzoru na dubine često nailazimo na košnice iz jednog ili više drvenih [[trupac]]a, većih ili manjih, ali svakako pravih umjetničkih djela najrazličitijih oblika, [[boja]], veličina i upotrebljivosti.
Redak 41:
=== AŽ košnica ===
[[Datoteka:Az_kosnica.gif‎|mini|150px|desno|AŽ košnica]]
AŽ ili Alberti-Žnidaršičeva košnica je košnica s pokretnim saćem i najčešće koristi u pčelarskim paviljonima, pokretnim (na [[vozilo|vozilima]] ili prikolicama) ili nepokretnim. Zastupljena su dva osnovana tipa, AŽ Grom sas okvirom 2 [[metar|cm]] plićim od DB i nešto kračim, i AŽ standard, koja ima još plići okvir. Sastoji se od plodišnog i medišnog prostora, razdvojenih matičnom rešetkom. Obično imaju 10 ili 11 okvira. Okviri nemaju ušice, obično stoje na dvije poprečne šipke, a sas prednje i stražnje strane ulaze u limene razmake. Košnica se otvara sa stražnje strane. Prednost AŽ košnice je što je veoma pogodna za ugradnju u seleće paviljone i laka je i prikladna za selidbu.
 
Ograničenost [[prostor]]a i teži rad s okvirima njeni su izraziti i gotovo jedini nedostatci. Pčelari se pojedinačnim okvirima, koji se premještaju unutar košnice, otkapa se med, preokreću itd. Kada se plodište ispuni leglom, vrši se prebacivanje okvira sas leglom u medišni prostor, čime se proširuje prostor za leglo.
 
=== LR košnica ===
 
LR ili Langstrot Rutova košnica To je košnica koja se sastoji od tri jednaka nastavka vanjske visine 242 mm. LR okvir je vanjske visine 232 mm dok je dužina satonoše 480mm. To je za 1cm duže od satonoše kod ([[#Dubina|DB okvira]], a po visini čak za 7,00 cm kraće od ([[#Dubina|okvira kod DB košnice]]. U novije vrijeme, ustalilo se nekoliko načina uzgoja pčela u ovim košnicama. Po jednom, dva nastavka se koriste za plodište i međusobno im se mijenjaju mjesta. To je poticaj za razvoj legla, a kao mjeru protiv rojenja posebno preporučuju umetanje trećeg nastavka sa satnim osnovama ili izgrađenim saćem između ta dva.', ' LR košnice u [[pčelinjak]]u. To je košnica koja se sastoji od tri jednaka nastavka vanjske visine 242mm242 mm.
 
Okvir je vanjske visine 232mm232 mm a dužina satonoše je 480 mm. To je za 1 cm duže od satonoše DB okvira, a po visini za 7 cm kraće. U novije vrijeme, ustalilo se nekoliko načina gajenja pčela u ovim košnicama. Po jednom, dva nastavka se koriste za plodište i međusobno im se mijenjaju mjesta. To je poticaj za razvoj legla, a kao mjeru protiv rojenja posebno preporučuju umetanje trećeg nastavka sa satnim osnovama ili izgrađenim saćem između ta dva.
 
Kada je društvo uzimljeno s mnogo pčela i [[hrana|hrane]] u gornjem nastavku, dobra matica već na početku [[proljeće|proljeća]] ispuni leglom gornji nastavak i spusti se u donji. To je vrijeme da se zamjene mjesta nastavcima i ako je potrebno kasnije, još jednom. Po takvom načinu pčelarenja, pčelinja društva bi trebalotrebala da imajuimati pred [[bagrem]]ovu pašu najmanje dva puna nastavka pčela. Onda im se mogu dodati i po dva LR tijela za medište.
 
Prilikom pripreme društava za zimu, preporučuje se iznad plodišnog nastavka staviti nastavak sa zapečaćenim medom (15-20 [[kg]]) a u čiju sredinu se stave 2-3 okvira sas leglom odozdo i većom mednom kapom (ili bar okviri sas velikom mednom kapom i praznim saćem ispod). Na taj način se osigurava da zimsko klube zahvati i gornji nastavak i da krajem zime ne ostane u donjem bez hrane. Treba napomenuti da takav način pčelarenja nije lako ostvariti i da se u praksi ipak najčešće mora raditi i pojedinačnim okvirima, a ne nastavcima. To je najprije iz razloga što pčelinje zajednice nisu dovoljno jake i što nemaju velike zalihe hrane. Rad LR košnicom tada može biti prilično kompliciran, posebno za početnike.
 
=== Krizmanovka ===
 
Konstruktor košnice je [[Petrinja|Petrinjac]] [[Milan Krizman]] (1874.-1958.), istaknuti pčelar i osnivač «Banovske pčelarske zadruge u Petrinji» (1928.). Za konstrukciju ove košnice 1926. godine, na izložbi Jugoslavenskihjugoslavenskih pčelarskih društava u Dubrovniku, dobiva srebrnu medalju. Košnica dobiva ime po svom autoru ''krizmanovka''.
 
To je petrinjska tradicijska košnica i kulturna baština, koja se nekada naveliko koristila, posebice na području [[Banovina|Banovine]] te je zamijenila pletare, blatare i slične lošije vrste. Konstruktor Milan Krizman, po struci stolar, je kao iskusan pčelar unio revoluciju u pčelarenje, a iskoristio je iskustva stečena u zarobljeništvu u Rusiji nakon Prvog svjetskog rata.
Redak 63:
Krizmanovka je košnica s pokretnim saćem. Ima formu kućice, veoma je funkcionalna, lijepa i dopadljiva. Prostor u košnici može se povećavati ovisno o snazi pčelinje zajednice. U košnici je prostor za uzgoj matice ili pomoćne zajednice. Moguća je vrlo jednostavna uspostava dvomatičnog pčelarenja, proširenja s [[medište|medištem]] ili prirodnim [[ulište|ulištem]]. Sa strane je prostor za prihvat mladih pčela, ima odličnu [[toplinska izolacija|toplinsku izolaciju]] i ventilaciju te i niz drugih tehničkih detalja koji su bitni za [[ekološko pčelarenje|ekološko]], štoviše i za [[biodinamičko pčelarenje]] (npr. dimenzije okvira i dr.). Krizmanove košnice su pogodne za stacionarno pčelarstvo, a davale su prinos 20-45 kg meda godišnje. Nažalost, ova košnica je pala u zaborav jer su je potisnule košnice koje su praktičnije za seobu pčela i jednostavnije su za izradu.
 
Kako je na Banovini još uvijek aktivno nekoliko pčelara koji su svojevremeno pčelarili s 50 i više krizmanovih košnica, Pčelarska udruga «Petrinja» pokrenula je projekt «Krizmanovka - Petrinjska tradicijska košnica i [[Nematerijalna kulturna baština|kulturna baština]]». Projekt je predstavljen 27. siječnja 2008. godine u Petrinji, a 2009. godine u časopisu «Hrvatska pčela». U okviru projekta prikupljene je nekoliko preostalih krizmanovih košnica te je na osnovu njih izrađena tehnička dokumentacija za njihovu serijsku proizvodnju. Planirano je da se nekoliko košnica s pčelama na kojima će se vršiti edukacija postavi u Centru za šljivu i kesten u [[Donja Bačuga|Donjoj Bačugi]] i na ekološkom pčelinjaku u [[Klinac|Klincu]]. Pokrenuta je inicijativa za izradu petrinjskog suvenira s krizmanovkom, te za organizirane posjete turista na pčelinjake s krizmanovkom.
 
Povratak prirodi i poticanje [[ekološka proizvodnja|ekološke proizvodnje]] u okviru Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije otvara perspektivu za ponovnu primjenu ove košnice jer od različitih tipova (modela) košnica, koje koriste pčelari u Hrvatskoj, ova košnica zasigurno najbolje odgovara standardima za stacionarno [[ekološko pčelarenje|ekološko]] kao i za [[biodinamičko pčelarenje]].
Redak 70:
Nukleusi su idealne male košnice za sve koji se počinju baviti pčelarstvom ili za pčelare koji u pčelinjaku drže rezervna društva iz bilo kojeg razloga. To je svakako premalo zastupljena košnica u našim pčelinjacima.
 
To su male košnice, veličine od 4-7 okvira. Nukleusi inače u pčelarstvu služe za uzgoj, sparivanje, testiranje i čuvanje rezervne matice. Nukleusi se u pčelinjacima drže i kao pomoćne pčelinje zajednice iz kojih po potrebi pojačavamo osnovna društva. Postoje više tipova nukleusa, a pčelar će u pčelinjaku držati onaj čiji su okviri identični sas okvirima košnica kojima pčelari. Po potrebi pčelinje zajednice mogu uspješno i prezimiti u takvim malim košnicama. Kod nukleusa tipa nastavljača to je olakšano činjenicom da u pripremi takvih zajednica možemo dodavanjem još jednog nastavka - proširivanjem dobiti zajednicu na 8-14 okvira. Takve zajednice prilikom uzimljavanja potrebno je zaštititi izvana nekim utopljavajućim materijalom, time postižemo manje oscilacije temperature kad u početku [[godina|godine]] matica počinje sa zalijeganjem.
 
Nukleuse - oplodnjake koriste uzgajivači pčelinjih matica kod svoje proizvodnje. Poznajemo nekoliko vrsti nuleusa koji se međusobno razlikuju po [[oblik]]u i veličini, a najveća razlika je u kao i kod košnica dimenzijama samih okvira.
Tako razlikujemo nukleuse prema broju okvira:
* 4 okvira,
* 5 okvira,
* 6 okvira, i
* 7 okvira .
 
Sedam okvirni nukleus vrlo lako možemo pretvoriti u proizvodnu košnicu jednostavnim dodavanjem nastavaka. Takva dobivena proizvodna zajednica neće se razlikovati od one na 10 okvira, samo moramo imati u vidu da takve pčelinje zajednice redovito kontroliramo s obzirom da nastavci imaju 3 okvira manje od nomalne košnice pa stoga i brže pune plodište i medište.
 
=== Pološka ===
To je tip košnice koja se sve rjeđe sreće. Za razliku od drugih košnica, [[plodište]] i [[medište]] pološke su jedno pored drugog, najčešće razdvojeni matičnom rešetkom, a ne jedno iznad drugog. Okvir je dubok, od dimenzija DB okvira 42x27cm42x27 cm do 40x30cm40x30 cm, pa i veći 40x40. Čim je veći okvir to je teže rukovanje okvirima, a javlja se i upitno zatvaranje meda sa strane pčela tako da manji okvir sigurno ima prednost prema većem i to ne samo kod pološke već i kod ostalih košnica. Pološke obično imaju 18 ili 20 pa i 24 okvira.
 
Neki pčelari su za pološke pravili i plitka medišta, s okvirima visine kao DB medišni okvir. Da nisu toliko teške i glomazne, bile bi pogodne za selidbu. Odlika im je ograničenost zapremine i nužnost rada s pojedinačnim okvirom. Pogodne su za držanje dva ili više [[pčelinje društvo|pčelinjih društava]] u jednoj košnici, koja se pred [[paša|pašu]] mogu lako spajati.
Redak 89:
=== DB košnica ===
[[File:Dadant-Blath-beehive.gif|thumb|Dadan Blatova košnica]]
DB ili Dadan Blatova košnica je s jednim tijelom visine 31cm31 cm, koje služi kao plodište i 2 polunastavka, vanjske visine 15,50cm5 cm, za smještaj medišta.
 
Standardna DB košnica ima 12 okvira, ali je sve popularnija i košnica s 10 okvira. Omogućava dosta prostora za razvoj legla, skladištenje peludi i meda. Medne kape mogu biti visine 10 pa i 15cm15 cm, što omogućava sigurno prezimljavanje, bez potrebe za dodatnom intervencijom pčelara. Jedan okvir s obje strane napunjen medom teži 3 do 4kg4 kg što ovisi o veličini okvira.
 
Plodište DB košnice može imati i do 3,6 [[kilogram|kg]] pčela što je važno za brži unos većih količina meda. Zajednice u DB košnici u početku same sezone brzo se razvijaju bez većih intervencija pčelara.
Redak 103:
== Poveznice ==
* [[Poljoprivreda]]
* [[:Kategorija:Pčelarstvo]]
 
== Vanjske poveznice ==
Line 121 ⟶ 120:
 
[[Kategorija:Pčelarstvo]]
 
<!-- interwiki -->