|
[[Datoteka: Ostrogothic_Kingdom.png|mini|300px|Ostrogotsko kraljevstvo]]
'''Istočni Goti''' zvani i '''Ostrogoti''' su bili [[Barbari|barbarsko]] [[Germani|germansko]] pleme koje je sas istoka došlo na prostore Zapadnog Rimskog Carstva i Istočnog rimskog carstva ([[Bizant]]a) i bitno su utjecali na političke prilike kasnog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Najznačajniji kralj Ostrogota je bio [[Teodorik Veliki]], koji je svrgnuo prvog barbarskog kralja Italije [[Odoakar]]a.
== Pod Hunima ==
Uspon [[Huni|Huna]] oko 370. godine doveo je Ostrogote u vazalni odnos. Ostrogotski vladar [[Ermanarik]] ubija se [[378]]. godine. Tokom slijedećeg desetljeća razna gotska plemena su došli do [[Balkan]]a sas Hunima. Goti kralja Valamera su bili jedan od glavnih hunskih vazala u bitci kod Halonsa 451. Nekoliko ustanaka protiv Huna je ugušeno. Od Huna su naučili mnogo o konjima. Nakon smrti [[Atila|Atile]] [[Gepidi]] i Goti kralja [[Valamer]]a pobjeđuju Hune u [[bitka kod Neda|bici kod Neda]] [[454.]] godine.
== Poslije Huna ==
Nakon te pobjede Goti kralja Valamera i njegovog nasljednika Teodomira stvaraju svoje kraljevstvo u Panoniji. Tijekom drugog dijela 5. stoljeća oni sklapaju uniju s [[Tračanski Goti|Tračanskim Gotima]] nakon čega nastaje narod poznat u povijesti pod imenom Istočni Goti. U tom periodu oni su sklapali saveze sas Carstvom, pa su opet ratovali, uglavnom njihovi odnosi su uključivali čitavu skalu između savezništva i neprijateljstva. Onda su kao i Vizigoti otišli na Zapad.
== Na zenitu-Teodorik Veliki ==
Najveći ostrogotski vođa je bio [[Teodorik Veliki]]. Rođen je [[454]]. godine. Bio je sin kralja Teodemira. Još kao mladi dječak otišao je u [[Konstantinopol]] kao talac, tj. osiguranje mira između Ostrogota i Bizanta. Život na dvoru u Konstantinopolu omogućio mu je obrazovanje o vojnoj taktici i načinu vladanja velikim Carstvom. To mu je kasnije poslužilo kad je postao vladar jednog dijela Rimskog carstva sas romaniziranom mješavinom naroda. Bizantski carevi [[Lav I.]] i [[Zenon, bizantski car|Zenon]] su ga iznimno cijenili. Vratio se među Ostrogote kad je imao 20 godina. U to vrijeme Ostrogoti su se naselili na bizantskim dijelovima Rimskog carstva i postali teško kontrolirani saveznici Bizanta. Teodorik Veliki pokorava i ujedinjuje gotska plemena na europskom dijelu [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočnog Rimskog Carstva]]. Car Zenon ga imenuje konzulom [[484]]. godine bojeći se da će se od saveznika pretvoriti u neprijatelja. Teodorik Veliki postaje kralj Ostrogota [[488]]. godine. Car Zenon ga šalje kao svog mandatara u Italiju kako bi preuzeo vlast od [[Odoakar|Odoakra]], koji je [[476]]. godine srušio [[Zapadno Rimsko Carstvo]]. Godine [[488.]] Teodorik je sa svojom vojskom stigao u Italiju, čime su panonsko područje i [[Dunav]] ostali bez gospodara. Pobjeđuje u [[bitka kod Soče|bitkama kod Soče]] ([[489.]]), [[bitka kod Milana|Milana]] ([[489.]]) i [[bitka kod Ade|Ade]] ([[490.]]). Godine [[493.]] zauzima Ravenu i osobno ubija Odoakra. Pošto je bio regent maloljetnog vizigotskog kralja, njegovog unuka [[Amalrik]]a, Teodorik Veliki je bio u stvari i kralj Vizigota. Teodorik će svoje carstvo u Italiji proširiti po cijeloj [[Dalmacija|Dalmaciji]] u rimskim granicama, sve do [[Kolubara|Kolubare]] i čitav [[Srijem]] sa [[Singidunum|Singidunumom]] ([[Beograd]]om).
== Bizantsko-gotski rat (535.-552.) ==
=== Ponuda mirovnog sporazuma ===
Justinijan I. je imao problema na istoku Bizanta. [[Perzija|Perzijanci]] su napadali i pravili probleme, tako da mu je bio potreban miran zapadni front i jedna neutralna zemlja, koja bi ga odvajala od neprijateljskih [[Franci|Franaka]]. U tom trenutku Justinijan I. nudi Ostrogotima velikodušan sporazum, da oni zadrže nezavisno kraljevstvo na sjeverozapadu Italije, ali da mu predaju pola blaga Ostrogotskog kraljevstva. To je bilo zaista ogromno blago, jer je Italija bila izuzetno bogata dotada. Tu Justinijanovu poruku Ostrogotima nosio je [[Belizar]], koji je sam bio protiv takve ponude. Ostrogotsko plemstvo se plašilo da sporazum ne sadrži nekakvu skrivenu namjeru. Ostrogoti nisu vjerovali Justinijanu, a Belizaru su vjerovali jer su s njim često bili u kontaktu, pa su zahtjevali da i on potpiše sporazum. Ostrogoti su baš bili izgubili kralja pa ponudiše krunu, Belizar koji je bio vojnik lojalan caru pa se pretvarao da prihvaća ponudu i da ide u Ravenu na krunidbu. Međutim on uhićuje vođe Ostrogota i zahtijeva da cijelo Ostrogotsko kraljevstvo bude dio Bizanta. [[Justinijan I.]] je bio ljut, jer je imao probleme sas Perzijom i trebao je miran zapad, pa je poslao Belizara na front prema Perziji.
=== Nastavak rata ===
Godine [[541]]. Ostrogoti ubijaju jednog svog vođu koji je počeo pregovore sas carstvom. Odmah biraju [[Totila|Totilu]] kao svog novog vođu. Totila je započeo silovitu i uspješnu borbu protiv Bizanta, zauzimajući cijelu sjevernu Italiju i čak uspijevajući zauzeti Rim poslije duge druge opsade. Belizar se vratio u Italiju [[544]]. Uspio je spasiti Rim, ali njegov pohod je ovog puta bio neuspješan, zbog problema u opskrbi i dodatnim pojačanjima, koje Justinijan I. nije slao. Neki povjesničari smatraju da je bio ljubomoran. Justinijan I. [[548.]] godine smjenjuje Belizara i postavlja [[Narzes]]a za zapovjednika. U [[bitka kod Tagine|bitci kod Tagine]] [[Narzes]] pobjeđuje i ubija Totilu. Ostrogoti u Rimu se predaju, a u konačnoj [[bitka na Vezuvu|bitci na Vezuvu]] u listopadu [[553.]] Narzes pobjeđuje zadnje ostatke ostrogotske vojske u Italiji.
=== Posljedice poraza ===
| 