Kanada: razlika između inačica

Kanada je [[parlament]]arna [[demokracija]] i [[ustav]]na [[monarhija]] sas kraljicom Elizabetom II. kao monarhom. Kanada je multikulturalna država sas dva službena jezika: [[Engleski jezik|engleskim]] i [[Francuski jezik|francuskim]]. Kanada je jedna od zemalja sas najrazvijenijim gospodarstvom. Temelj gospodarstva čine velika prirodna bogatstva i trgovina posebice sa [[SAD]]-om u sklopu [[NAFTA]]-e. Kanada je članica [[G8]] i [[NATO]]-a.

Godine [[1867.]] proglašena je federalna unija Kanade sa statusom dominiona sas četiri provincije: Ontario, Québec, Nova Scotia i [[New Brunswick]]. Do [[1878.]] u dominion Kanadu je uključen cijeli britanski teritorij Sjeverne Amerike (Osim [[Newfoundland]]a). U drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] osnivaju se političke stranke: konzervativna ([[1854.]]) i liberalna ([[1873]]). Gospodarski prosperitet izazvao je u prvim desetljećima [[20. stoljeće|20. st.]] veliko useljavanje, u prvom redu iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[Irska|Irske]], a velik broj useljenika je došao i iz ostatka [[Europa|Europe]].

Kanada je [[ustav]]na [[monarhija]] sas kraljicom [[Elizabeta II.|Elizabetom II.]] kao državnim poglavarom (od [[6. veljače]] [[1952.]]). Nju predstavlja generalni guverner [[David Lloyd Johnston]] (od [[1. listopada]] [[2010.]]). Kanada je također i konfederacija sas [[parlament]]arnom [[Demokracija|demokracijom]].

Oko 5/6 kanadskog teritorija obuhvaćaju nizine i pobrđa, koja se pružaju od gorja [[Apalači|Appalachian]] i poluotoka Labradora na [[istok]]u do planinskih lanaca na zapadu. Reljef nižeg dijela Kanade nastao je u ledeno doba erozijom tla pa je zbog toga staro kamenje zaobljeno i golo te mjestimice pokriveno morenama (kamenjem koje nagomilavaju ledenjaci). Najstariji dio Kanade, tzv. [[Kanadski štit]] ili Laurentski štit. Središnji, a ujedno i najniži dio Štita potopljen je [[Hudsonov zaljev|Hudsonovim zaljevom]]. Jugozapadno od Zaljeva nalaze se 600 - 700 m visoki ravnjaci (prerijske ravnice) koji se pružaju do podnožja [[Stjenjak]]a (Rocky Mountains). Najviši vrh Kanade, Mount Logan (5959 m),<ref>[http://www.nrcan.gc.ca/earth-sciences/hist/logan/6987 www.nrcan.gc.ca], Mount Logan: highest point in Canada, Location: (140o 23’ W, 60o 34’ N), Height: 5959 m, objavljeno 17. siječnja 2008., pristupljeno 26. veljače 2013.</ref> nalazi se u području granice sas [[Aljaska|Aljaskom]] ([[SAD|SAD-om]]).

U krajnjem sjevernom dijelu Kanade prosječna temperatura u [[siječanj|siječnju]] je od -32° do -38°C (minimalne temperature dosežu i -64°C). U istočnom i zapadnom primorju prosječne sječanjske temperature mnogo su blaže, na [[Newfoundland]]u od -5° do -10°C, a u primorju [[Tihi ocean|Tihog oceana]] od 1° do 4°C. Ove su temperature uvjetovane time što je zimi glavnina Kanade pod utjecajem hladnih zračnih masa. Prosječne [[lipanj]]ske temperature na većem dijelu Kanade su oko 10°, a na jugu središnjeg dijela do 20°C. Kanada je najhladnija zemlja na svijetu sas prosječnom godišnjom temperaturom od -5.5°C.

Kanada izvozi automobile, strojeve, industrijska postrojenja, proizvode drvne industrije, papir, rude, poljoprivredne proizvode, a uvozi vozila, strojeve itd. Kanada trguje sas cijelim svijetom, ali najvećim dijelom sa SAD-om i razvijenim zemljama. Koristi od velikih prirodnih bogatstava su velike pa stoga ne čudi ostvareni [[BDP]] od 34 273 USD per capita koji omogućuje visok životni standard većine stanovništva.

Po zadnjem popisu iz [[2001.]] 77.1% Kanađana izjašnjava se [[Kršćanstvo|Krščanima]], a [[Katoličanstvo|Katolici]] čine najveću grupu (43.6% svih Kanađana). Najveća [[Protestantizam|protestantska]] denominacija je Ujedinjena kanadska crkva sas 9%,a protestanti ukupno čine 36% stanovništva. Otprilike 17% Kanađana nema vjersko opredjeljenje.