|
'''Montagnais''', zbirno ime [[Algonquian|algonkvinskim]] indijanskim bandama nastanjenih na poluotoku [[Labrador]]u u [[Kanada|Kanadi]], veoma srodni sas [[Naskapi]]ma. [[Evan T. Pritchard]], ekspert za Algonkinska plemena, navodi da im pripadaju bande Tadoussacien ([[Tadousac]] kod Swantona i Hodgea), Kakouchak ([[Kakouchaki]]; Hodge), Chekoutimien ([[Chicoutimi]] kod Swantona), [[Nekoubaniste]], [[Chomonchouaniste]], [[Oumatachinrini]] i možda Oupapinachiouek (kod Swantona [[Papinachois]]). Prema Sultzmanu populacija labradorskih plemena Montagnais, [[Naskapi]] i [[Atikamekw]] mogla je iznositi oko 10 000 u domorodačko doba, dok ih danas svih zajedno ima 20 000, od čega 13 000 Montagnaisa.
== Ime ==
== Etnografija ==
Montagnaise nalazi još 1603. [[Samuel de Champlain]] u prostranstvima sjeverno od rijeke St. Lawrence i razni autori opisuju ih redovito zajedno sas Naskapima, koji se od njih razlikuju upravo svojim kulturnim etnografskim osobenostima. Populacija obiju grupa je malena na golemom labradorskom području, a Montagnaisi su locirani uz sjevernu obalu [[zaljev sv. Lovre|zaljeva St. Lawrence]]a, u šumovitim krajevima čiji je dom [[wigwam]] od [[Breze|brezove]] kore. [[Los]], [[losos]], [[jegulja]] i [[tuljan]] njihova su glavna lovina. Susjedi im Naskapi naprotiv žive u [[tundra|tundri]], mnogo sjevernije. Kultura Naskapija je kultura karibua, od kojega dobivaju hranu, obuću, odjeću i šatore.
Odjeća Montagnaisa su pregače, '' 'leggings' ''-i (nogavice), i [[mokasine]], i mnogo su sličniji svojim južnim susjedima, Indijancima [[Iroquois]] i [[Micmac Indijanci|Micmac]]. U suprotnosti njima Naskapi -odjeća krojena je kao i kod njihovih susjeda Eskima, njihovih jedinih tradicionalnih neprijatelja.
Karakteristike koje su značajne kod obje grupe su izazvane tek geografsko-klimatskim uslovima, to je [[kanu]], transportno sredstvo kojima se Indijanci kreću riječnim vodenim tokovima preko ljeta, dok se zimi služe [[krplje|krpljama]] i [[toboggan]]om. Vjera u Manitua postoji i kod Montagnaisa, a tipična je za Algonquian plemena koja žive južno od njih.
Montagnaisi nemaju prave plemenske organizacije, nego su podijeljeni po malenim bandama srodnih obitelji, koje lutaju svojim lovnim područjima. U novije vrijeme Montagnaisi su i dalje uglavnom nastavili lutati šumama i vrijeme provoditi u lovu tokom zime, dolazeći u ljetno doba na obalne trgovačke postaje radi trgovine krznom i nabavke vatrenog oružja.
Kod Montagnaisa, kaže [[Eva Lips]], [[skalp]]ove koje bi muškarci donesli sas ratnog pohoda, predavali bi ženama kao dar, a nešto slično bilo je i kod južnoameričkih plemena [[Toba]] i [[Pilaga]], plemena koja su pripadala porodici [[Guaycuruan]].
== Suvremene bande ==
|
