Irci: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Lektura
Redak 30:
 
== Ime i porijeklo ==
Irci sebe nazivaju ''Muintir na hÉireann'' = ili '' 'narod Irske' ''. Nazivaju se i Gaoidhil, odnosno [[Geli]], što je ime keltskim plemenima Irske koja su govorila jezikom goídelskim ili [[staroirskim]] jezikom. Ovi narodi koji, prema '' 'Knjizi osvajanja' '' (Lebor Gabála Érenn), potičupotječu od mitskog plemena [[Tuatha Dé Danann]] (narodi božice Danu). Ova plemena, po svoj prilici gelska, doveo je na otok njihov prvi vođa [[Nuada Airgetlám]], preotevši ga od naroda [[Fir Bolg]], možda plemena poznatih kao [[Belgi]] (Belgae). Tuatha Dé Danann su sa sobom su donesli kamen sudbine-[[Lia Fail]], koji su položili na humak Tara, ili, kako ga Geli zovu, [[Temair]] koje je za njih predstavljalo sveto mjesto gdje obitavaju bogovi, i na kojemu su u stara vremena okrunjena 142 irska kralja. Ovi Firbolgi bili su 4. val naseljenika u Irsku koje su dovela petorica braće [[Slainge]], [[Rudraige]], [[Gann]], [[Genann]] i [[Sengann]]. Iz nekog razloga, dojedrili su u tri skupine koje su prozvane imenima Fir Bolg (prozvani po kožnim torbama), [[Fir Domnann]] i [[Fir Gaileon]]. Petorica braće zauzela su područja današnjih provincija [[Míde]], [[Ulster]], [[Leinster]], [[Munster]] i [[Connaught]]. Zemlja u koju su došli prethodno je bila naseljena nekim plemenom [[Nemed]] (treći val naseljenika), za koje se kaže da su došli iz [[Skitija|Skitije]] blizu [[Grčka|Grčke]], ali ih je napao neki ratoborni narod [[Fomhoire]] (Fomoraig, Faoi-Mhuir), koji su porijeklompodrijetlom bili iz sjeverne [[Afrika|Afrike]] ili [[Azija|Azije]]. Prema mitu, Fomhoire (Fomori) su bili jednoruka, jednooka i jednonoga čudovišta sas magičnim moćima, a po pričama Lebor Gabala Erenna, osim ovih čudovišta, plemena Nemed, Fir-Bolg i Tuatha Dé, svi su govorili istim jezikom. -Nakon što su Tuatha Dé stigli u Irsku, zaratiše sas plemenom Fir Bolg na [[Magh Tuiredh]]u (anglizirano u Moytura). Tek što ih poraziše, izazovuizazovali su ih na dvoboj Fomhoire. Druga bitka odvijala se u okrugu [[Roscommon]], a postala je poznata kao druga bitka na Magh Tuiredhu, u kojoj porazeporaziše njihovog velikog ratnika i vrača [[Balor]]a, zvanog i '' 'Balor Zlo oko' ''. Ime ovog mitskog junaka održalo se još među govornicima irskog jezika, pa se za urokljivo oko kaže Súil Bhaloir.
 
Posljednji val u naseljavanju predvodi Ériu (Erin, Eirenn, Eirinn, Eire), čije će ime pjesnik [[Amairgin]] sačuvati od zaborava jer će postatpostati imenom jedne nove države i naroda, Irske i Iraca. Ériu je predvodila narod [[Milesijanci|Milesijance]] (Gaedhal ili Gele), '' 'sinove [[Mil]]ove' ''. Ona je bila kći [[Fiachna mac Delbaeth]]a (otac) i majke Ernmas. Muž joj je bio [[Mac Greine]], sin boga [[Oghma|Oghme]] (fomorske rase), nazivan i 'Grianainech' ili sunčani.
 
== Drevna plemena ==
Kroz mitsku povijest Irske nižu se rase za rasom koje ratuju i mješajumiješaju se. prvaPrva osoba koja se spominje da je došla na tlo Irske bio je
*1: [[Fintan]] koji je doveo i žene [[Cessair]], [[Lot]], [[Luam]], Mall, Mar, Froechar, Femar, Faible, Foroll, Cipir, Torrian, Tamall, Tam, AbbaAbbu, AllaAllu, Baichne, Sille i Ebliu. Oni dolaze u Irsku prije potopa. Bio je to 1. val naseljavanja.
*Drugi val su [[Partoloni]] (partholoni), "oni koji su odavno otišli na drugu stranu", narod poznat iz oralnih tradicija kao prvi doseljenici koji su ubrzo nestali. Bijahu porijeklompodrijetlom iz Grčke ili Mediterana. Pristali su uz [[Kenmare]] u West Kerryju i nastanili [[Saimher]].
*Treći su Nemedi, porijeklompodrijetlom iz Skitije. Znali su obrađivati tlo, a uzgajali su i konje i krave. Ovaj narod nestat će dolaskom sljedećih, a to su
*četvrtiČetvrti, [[Fomori]], pomorski narod čiji su vladari [[Conaing]] i [[Morc]] Nemedima nametnuli porez u novorođenoj djeci, što će Nemede na kraju dovesti do nestankaizumiranja.
*petiPeti su Fir Bolg ili '' 'Ljudi sas torbama' '', vješti graditelji sa kamenom.
*šestiŠesti [[Tuatha Dé Danann]].
*sedmiSedmi [[Milesijanci]], Sinovi Milovi ili Geli. Potomci ovih naroda, današnji su Irci.
 
== Jezik ==
Irski jezik (gaeilge) pripada [[goidelski jezici|goidelskoj]] skupini [[keltski jezici|keltskih]] jezika kojim ([[1983]]) govori oko 260, 000 Iraca u Irskoj, a ukupno oko 355, 000 širom svijeta. Ima nekoliko dijalekata,: južni, zapadni i alsterski (donegalski ili sjeverni).
 
== Povijest ==
Sve do željeznog doba, koje će na otoku započeti dolaskom prvih keltskih plemena, od kojih prvi val dolazi oko 600. prije Krista i drugi oko 300. prije Krista, vladala je gradnja monumentalnih megalitskih grobnica. Grade ih još neolitski stanovnici, a gradnju grobnica nastavljaju i narodi brončanog doba koje je započelo oko 2000. prije Krista. Pristigli Kelti isprva su imali oko 150 malenih tuatha (kraljevstava), svako neovisno pod izabranim kraljem. Ova brojna kraljvstva ujedinit će se u 5:
# [[Connacht]] (Connaught), štokoji je obuhvaćao današnje okruge Cavan (sada dio Ulstera. Ovdje je živjelo pleme [[Ernaigh]], ili Erdini), Galway (pleme [[Auteri]]), Leitrim (pleme Ernaigh), Mayo (pleme [[Nagnatae]]), Roscommon (pleme Auteri) i Sligo (pleme Nagnatae). U Connachtu irski tekstovi spominju rana plemena [[Fir Chraíbe]], [[Tuatha Taíden]], [[Gamanrad]], [[Cattraige]], [[Dál nDruithne]], [[Gabraige Succa]], [[Bolg Tuath Bagna]] (Badhna), [[Domnainn]], [[Clann Úmóir]], [[Fir na Craibhe]], [[Fir Olnegmact]] (fir Ól nÉcmacht; od [[Gamanraige]] i [[Tuatha Taiden]]).
Pristigli Kelti isprva su imali oko 150 malenih tuatha (kraljevstava), svako nezavisno pod izabranim kraljem. Ova brojna kraljvstva ujedinit će se u 5:
# [[Laigin]] (Leinster),. prijePrije je ovdje vladalo pleme Fir Domnann, štokoje je pripadalo Fir Bolgima. Od 9. stoljeća, južne i središnje predjele kontrolira dinastija [[Uí Cheinnselaig]] i srodna plemena [[Uí Dega]] i [[Uí Drona]]. Sjever kontrolira od 7. stoljeća dinastija [[Uí Dúnlainge]] koja se u 8. stoljeću podijelila na septove [[Uí Muiredaig]], [[Uí Dúnchada]] i [[Uí Fáeláin]]. Plemena Leinstera ili Laigina porijeklompodrijetlom su od [[Cú Corb|Cú Corba]]. Ovaj je imao sinove [[Messcorb]]a, od kogakojeg su potekla plemena [[Dál Messin Corb]] i [[Uí Garrchon]] (''Ua Ferghaile'' ili ''O'Farrelly''), kasnije se označavaju kao '' 'Savezna plemena' '' ili Fortuatha.; [[Cairpre|Cairprea]], drugiod kojeg Corbovje sinpoteklo da porijeklo plemenupleme [[Dál Cairpre Arad]] na području današnjeg Munstera.; TrećiCorbmaca, njegovod sinkojeg Corbmacsu porodipotekla plemena [[Dál Cormaic]], [[Uí Gabla]], [[Uí Labrada]] i [[Uí Buide]] (O'Kealy).; Posljednji četvrti sini [[Nia Corb|Nia Corba]], od kojeg su porodipotekli [[Cathair Mór]]a i [[Maine Mál]]a. Cathair Mór predak je Tri plemena Leinstera. Maine Mál, je predak je [[Uí Máil]]a.
# [[Connacht]] (Connaught), što je obuhvaćao današnje okruge Cavan (sada dio Ulstera. Ovdje je živjelo pleme [[Ernaigh]], ili Erdini), Galway (pleme [[Auteri]]), Leitrim (pleme Ernaigh), Mayo (pleme [[Nagnatae]]), Roscommon (pleme Auteri) i Sligo (pleme Nagnatae). U Connachtu irski tekstovi spominju rana plemena [[Fir Chraíbe]], [[Tuatha Taíden]], [[Gamanrad]], [[Cattraige]], [[Dál nDruithne]], [[Gabraige Succa]], [[Bolg Tuath Bagna]] (Badhna), [[Domnainn]], [[Clann Úmóir]], [[Fir na Craibhe]], [[Fir Olnegmact]] (fir Ól nÉcmacht; od [[Gamanraige]] i [[Tuatha Taiden]]).
# [[Laigin]] (Leinster), prije je ovdje vladalo pleme Fir Domnann, što je pripadalo Fir Bolgima. Od 9. stoljeća južne i središnje predjele kontrolira dinastija [[Uí Cheinnselaig]] i srodna plemena [[Uí Dega]] i [[Uí Drona]]. Sjever kontrolira od 7. stoljeća dinastija [[Uí Dúnlainge]] koja se u 8. stoljeću podijelila na septove [[Uí Muiredaig]], [[Uí Dúnchada]] i [[Uí Fáeláin]]. Plemena Leinstera ili Laigina porijeklom su od [[Cú Corb]]. Ovaj je imao sinove [[Messcorb]]a, od koga su plemena [[Dál Messin Corb]] i [[Uí Garrchon]] (''Ua Ferghaile'' ili ''O'Farrelly''), kasnije se označavaju kao '' 'Savezna plemena' '' ili Fortuatha. [[Cairpre]], drugi Cú Corbov sin da porijeklo plemenu [[Dál Cairpre Arad]] na području današnjeg Munstera. Treći njegov sin Corbmac porodi plemena [[Dál Cormaic]], [[Uí Gabla]], [[Uí Labrada]] i [[Uí Buide]] (O'Kealy). Posljednji četvrti sin [[Nia Corb]] porodi [[Cathair Mór]]a i [[Maine Mál]]a. Cathair Mór predak je Tri plemena Leinstera. Maine Mál, predak je [[Uí Máil]]a.
# [[Mide (kraljevstvo)|Mide]] (Meath; Srednje kraljevstvo), obuhvaćalo je današnje grofovije Meath i Westmeath.
# [[Mumhan]] (Munster),. ovoOvo kraljevstvo naziva se i Muma, Mumha, Mumu, Muinhneach, Mumhain. Ovo područje obuhvača grofovije Cork, Kerry, Limerick, Tipperary i Waterford. U CorkCorku ususu živjela plemena [[Erainn]], [[Maritine]], [[Corca Loigde]], [[Muscraige]] i [[Uí Liathain]]. Grofovija Kerry dom je bio plemenima [[Ciarraige]], [[Corco Duibne]], [[Uí Cairpri Luachra]] i [[Éoganacht Locha Lein]]. U Limericku plemena [[Uí Fidgeinte]], [[Uaithne]], [[Corca Oiche]], [[Orbraige]], [[Uí Cairbre Eaodhe]], [[Uí Conaill Gabra]], [[Muscraige Luachra]] i [[Eoghanacht Aine]]. U Tiperraryju [[Eile]], [[Deisi Thuasgeart]], [[Muscraige Tire]], [[Dal Cairpri Araide]] (?) i [[Éoganacht Caissil]]. U grofoviji Waterford: [[Deisi Mumhan]], [[Magh Femin]], [[Uí Liathain]] i [[Coscraidh]]. Gradove štokoji nose imena okruga osnovali su Vikinzi u 9. ili 10 stoljeću
# [[Uladh]] (Ulster). Dominirale su dinastije [[Dal nAriade]] i [[Dal Fiatach]]. U ovom kraju spominju se i plemena [[Oirghialla]] i [[Uí Neill]].
 
U svojoj daljnjojdaljoj povijesti Irci će dolaziti u kontakt sas civilizacijama [[Europa|Europe]], ali nikad neće pastpasti pod vlast [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]], s kojim će biti jedino kulturnih i gospodarskih veza preko Britanije i [[Galija (rimska provincija)|Galije]]. [[Kršćanstvo]] primaju doalskom katoličkih misionara u [[sv. Patrick]]a (432) i [[sv. Palladius]]a (430). U 6. i 7. stoljeću osnivaju se [[samostan]]i koji postaju središta razvoja [[skolastika|skolastike]]. Sedam kraljevstava koja su nastala oko 500. godine ujedinjuju se u 10. stoljeću u labav savez kojim vlada tek jedan vladar, Ard Ri (veliki kralj), koji nosi naslov kralja cijele Irske [[Ard Ri Eireann]]. kroz cijeloČitavo to vrijeme na irski otok napadaju Normani. Normani osnivaju gradove-države, kao Waterford i Limerick. Borba protiv Normana započinje osvajanjem Limericka (967), a konačnu pobijedipobjedu odnosi [[Clontarf]] (1014). Protjerivanjem Normana sas otoka u 11. i 12. stoljeću irska kraljevstva zaratiše među sobom u borbi za prevlast. Neki [[Dermot mac Murrought]], kralj Leinstera, zatraži pomoć Engleza, nakon što ga je protjerao kralj cijelečitave Irske, [[Ruaidhri na Conchubour]]. [[Henrik II]], engleski kralj, pošalje svoju vojsku pod vodstvom [[Richarda de Clare]]a, koji osvoji gradove [[Dublin]], Waterford i [[Wexford]]. Henrik II nakon toga dođe u Irsku i proglasi se Gospodarom Irske. Ovim sukobom, koji je potrajao od [[1171]]. do [[1175]]., Englezi će se ugnijezditi na irskom otoku. Uslijedit će mnoge pobune i ustanci i krvava razračunavanja. Invazijom [[Škoti|Škota]] na Irsku (1315) dolazi do privremenog engleskog sloma, ali je [[1318]]. u bici kod [[Dundalk]]a, engleska vlast opet obnovljena. Engleski kralj [[Eduard II]] 1329. uspostavlja velike grofovije, oduzimajući imanja irskim plemićima i klanovima, te ih dodjeljuje Normanima. Irci se, pak, počinju stapati sa Normanima. Normani u tzv. [[Angloirci|Angloirce]], koji postaju privilegirana socijalna klasa. Oni ojačaše, a engleska vlast svela se na područje oko Dublina, [[The Pale]]. [[Englezi]] imaju problema i na svom otoku, došlo je do poznatog [[Ratovi dviju ruža|rata dviju ruža]]. U Irskoj za to vrijeme zavladaju grofovi od Kildarea, Desmonda i Ormonda i uspostave plemićku oligarhiju. Irskom će opet ovladati dinastija Tudor. Kralj [[Henrik VII]] ograničava vlast irskog parlamenta, a [[Henrik VIII]] 1541. zavlada čitavim otokom. Uvodi prisilne reformacije i naseljava protestantsko stanovništvo. Izbijaju pobune. Irce predvodi [[Aodh Mór Ó Néill]], ali je 1601. poražen kod [[Kinsale]]a. Nakon ovog irskog poraza uslijedit će represalije nad irskim stanovništvom. [[Oliver Cromwell]] mijenja sastav stanovništva [[Sjeverna Irska|Sjeverne Irske]]. Dolazi do masovnih iseljavanja jer se Ircima ([[katolici]]ma) oduzima zemlja i naseljavaju se Englezi ([[protestanti]]). Borba za neovisnost potrajat će i kroz 17, 18. i 19. stoljeće sve do [[1921]], kad su šestog dana 9. mjeseca proglasili neovisnost. Do kraja 18. stoljeća, preko 90% zemlje bit će u rukama Engleza i Angloiraca. Godine [[1798]]. osnivaju se Ujedinjeni Irci (United Irishmen) koji povedu ustanak, ali je ipak 1.1. 1801. proglašeno [[Kraljevstvo Britanije i Irske]]. Irci gube zaseban parlament, koji je sada dvodoman, a katolici nisu ni mogli sudjelovati u političkom životu. Irska se eksploatira. U 19. stoljeću Irci su prisiljeni bježati s otoka, pa se iseljavaju. [[krumpirova glad u Irskoj|Velika krumpirova glad]] 1850-ih godina usmrtila je preko 1 000 000 Iraca ,a preko 1 200 000 ih je iselilo. Od [[1841]]. do [[1901]]. broj Iraca na otoku sveden je sa 8.2 milijuna na 4.5 milijuna. U drugoj polovici 19. stoljeća i u ranom 20. stoljeću javljaju se razni pokreti i lige kao Liga za samoupravu (1873; Home Rule League), Irski zemaljski savez (1879; Irish Land League), Ujedinjeni irski savez (1900; United Irish league) i 1905. [[Sinn Féin]], odnosno '' 'Mi sami' '', koji se počeo boriti za potpuno samostalnu Irsku, a osnovao ga je [[Arthur Griffith]]. Sin Fein organizira irske dragovoljačke postrojbe pa je 1914. cijela zemlja u ratu. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], u siječnju 1919. sastaju se u Dublinu zastupnici Donjeg doma, točnije članovi Sin Feina. Konstituirali su se kao Dáil Éireann (neovisna irska narodna skupština) i proglasili neovisnost Irske i uspostavili privremenu vladu na čijem je čelu [[Éamon de Valera]] (1882–1975). Engleska vlada ne priznaje ovaj akt, pa se pripadnici Sinn Feina organiziraju u Óglaigh na hÉireann (odnosno Irsku republikansku armiju; [[IRA]]). Opet se rasplamsao rat, pa je [[1920]]. britanski parlament prisiljen izglasati novi zakon. Arthur Griffith i [[Michael Collins (revolucionar)|Michael Collins]] 6. prosinca 1921. potpisuju s [[David Lloyd George|Davidom Lloydom George]]eom zakon o dominionskom statusu Irske, ali se odriču zahtjeva o Sjevernoj Irskoj. Sljedeće godine, [[1922]], nastat će Irska aslobodna država Saorstát Éireann.
Irskom će opet ovladati dinastija Tudor. Kralj [[Henrik VII]] ograničava vlast irskog parlamenta, a [[Henrik VIII]] 1541. zavlada cijelim otokom. Uvodi prisilne reformacije i naseljava protestantsko stanovništvo. Izbijaju pobune. Irce predvodi [[Aodh Mór Ó Néill]] ,ali je 1601. poražen kod [[Kinsale]]a. nakon ovog irskog poraza uslijedit če represalije nad irskim stanovništvom. [[Oliver Cromwell]] mijenja sastav stanovništva [[Sjeverna Irska|Sjeverne Irske]]. Dolazi do masovnih iseljavanja jer se Ircima ([[katolici]]ma) oduzima zemlja i naseljavaju Englezi ([[protestanti]]). Borba za neovisnost potrajat će i kroz 17, 18. i 19. stoljeće sve do [[1921]], kad su šestog dana 9. mjeseca proglasili neovisnost. Do kraja 18. stoljeća preko 90% zemlje bit će u rukama Engleza i Angloiraca. Godine [[1798]]. osnivaju se Ujedinjeni Irci (United Irishmen) koji povedu ustanak, ali ej ipak 1.1. 1801 proglašeno [[Kraljevstvo Britanije i Irske]]. Irci gube zaseban parlament, koji je sada dvodoman ,a katolici nisu ni mogli sudjelovati u političkom životu. Irska se eksploatira. U 19. stoljeću Irci su prisiljeni bježati sa otoka, pa se iseljavaju. [[krumpirova glad u Irskoj|Velika krumpirova glad]] 1850.-tih godina usmrtila je preko 1,000.000 Iraca ,a preko 1,200.000 ih je iselilo. Od [[1841]]. do [[1901]]. broj Iraca na otoku sveden je sa 8,2 milijuna na 4,5 milijuna. U drugoj polovici 19. stoljeća i u ranom 20 stoljeću javljaju se razni pokreti i lige kao Liga za samoupravu (1873; Home Rule League), Irski zemaljski savez (1879; Irish Land League), Ujedinjeni irski savez (1900; United Irish league) i 1905. [[Sinn Féin]], odnosno '' 'Mi sami' '', koji se počeo boriti za potpuno samostalnu irsku, a osnovao ga je [[Arthur Griffith]]. Sin Fein organizira irske dragovoljačke postrojbe pa je 1914. cijela zemlja u ratu. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], u siječnju 1919. sastaju se u Dublinu zastupnici Donjeg doma, točnije članovi Sin Feina. Konstituirali su se kao Dáil Éireann (neovisna irska narodna skupština) i proglasili neovisnost Irske i uspostavili privremenu vladu na čijem je čelu [[Éamon de Valera]] (1882–1975). Engleska vlada ne priznaje ovaj akt, pa se pripadnici Sinn Feina organiziraju u Óglaigh na hÉireann (odnosno Irsku republikansku armiju; [[IRA]]). Opet se rasplamsao rat, pa je [[1920]]. britanski parlament prisiljen izglasati novi zakon. Arthur Griffith i [[Michael Collins (revolucionar)|Michael Collins]] šestog dana u prosincu 1921. potpisuju s [[David Lloyd George]]eom zakon o dominionskom statusu Irske, ali se odriču zahtjeva o Sjevernoj Irskoj. Sljedeće godine [[1922]]. nastat će Irska aslobodna država Saorstát Éireann.
 
== Etnografija ==
Line 63 ⟶ 61:
===Ples i glazba===
 
Tradicionalni irski glazbeni instrumenti su [[harfa]] (keltska harfa, jedan od simbola Irske) i [[uilleann-gajde]] i bubanj-[[bodhrán]]. Harfa je stara najmanje 5, 000 godina, a u Irskoj je prisutna preko 1, 000 godina. Njoj u Irskoj prethodi [[crot]] ili cruit, stara keltska šestostruna [[violina]] i na velškom jeziku danas nazivana Crwth. Bubanj-bodhrán rađenizrađen je od drveta i ima rastegnutu kozju kožu. Po njemu se udara dvoglavim [[cipin]]-batićem. U tradicionalne instrumente treba pridodati i irsku frulu sa šest rupa. [[Irska frula]] ili '' 'tin whistle' '' poznata je još iz prastarih vremena kad se izrađivala od šupljih kostiju. U ranom 19. stoljeću javlja se i [[končertina]], glazbalo nalik [[harmonika|harmonici]] čiji se pronalazak zahvaljuje [[Charles Wheatstone]]u, izumitelju [[stereoskop]]a.
Ples kod Iraca može se javljati kao tradicionalni socijalni ples céilí (po irskoj ortografiji), kod Škota poznat kao Céilidh. Pleše ga neograničen broj osoba. Neki među ovim plesovima poznati su kao [[Baint An Fhéir]] (Haymakers Jig; uobičajeno ga pleše 10 osoba), [[Cor na síóg]] (The fairy reel; za šest osoba), [[Sweets of May]] (za četiri para), [[Ballaí Luimní]] (The Walls of Limerick; dva para), Ionsaí na hInse (Siege of Ennis; za osam osoba). Nadalje [[Bridge of Athlone]], Galway Reel (za tri osobe) i Circle Reel (ili Big Circle Reel; neograničen broj plesača).
 
=== Kuhinja ===
 
U povijesti irske kuhinje postoje tri različita perioda, to su rani irski period koji je datirao od najkasnije 5000. prije Krista pa do 1500.-tihih dolaskom krumpira iz Amerike. Dolaskom krumpira 1570. iz Amerike u Europu, on se brzo širi. U Irsku dolazi oko 1580., a na otoku je tada živjelo oko 1, 000, 000 ljudi. Do 1840. broj stanovnika se uosmostručio, a od njih 8, 000, 000, većina su siromašni. Krumpir i [[mlijeko]] svakodnevna su hrana Iraca. Do 8. stoljeća na otoku nije bilo [[obrada tla|obrađivača tla]], pa su sakupljaliskupljali razno jestivo lišće, korijenje i [[gljive]]. Jedino uzgojeno voće do 1600.-tihih je [[jabuka]], a povrtlarstvo i voćarstvo u široj mjeri uvode [[engleska kolonizacija Irske|engleski kolonisti]] koji se naseljavaju sredinom 17. stoljeća. [[Krumpir]], [[kupus]] i [[meso]] (janjeće, ovčje ili goveđe) osnovne su sirovine tradicionalne irske kuhinje. Kruh kao svakodnevna hrana počeo se uzimati od 16. stoljeća. Danas se priprema na raznerazličite načine, ponekad sa sodom (NaHCO3), [[soda bread]], i na sjeveru kao [[brown soda bread]], ili kao [[Báirín Breac]], tradicionalni irski kruh, [[fadge]] ili potato bread, etc. Poznata irska janjetina jede se sas pogačom [[soda bread]]. Poznata irska jela danas su [[cál ceannan]] (colcannon; velški "cawl cennin"), nettle soup (juha od koprive; [[Urtica dioica]]), [[spotted dog]], križanac kruha i kolača koji se poglavito jede namazan sa [[maslac]]em, božićni puding ili plum pudding i usoljena i usitnjena konzervirana govedina, [[corned beef]].
 
Irska oslonjenost na krumpir kao glavni izvor hrane pokazala je svu slabost kad je zbog onda nepoznate bolesti krumpira (radilo se o soju plamenjače odnosno [[krumpirova plijesan|krumpirove plijesni]]), i [[genocid]]ne mjere<ref>{{cite web|url=http://www.aepizeta.org/~codine/famine/index.html|title=''Irish Potato Famine/Genocide''|publisher=Aepizeta|accessdate=27. travnja 2011}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.globalresearch.ca/index.php?context=va&aid=18156|title=''The Great Irish Famine was Genocide''|publisher=Global research|author=Francis Boyle|date=16. ožujka 2010|accessdate=27. travnja 2011}}</ref><ref name="gallagher">{{cite web|url=http://www.schillerinstitute.org/economy/nbw/pot_famine95.html|title=''How British Free Trade Starved Millions During Ireland's Potato Famine''|publisher=Schiller Institute|author=Paul Gallagher|date=Svibanj, 1995|accessdate=27. travnja 2011}}</ref> o izvozu hrane iz Irske u Englesku usprkos tometomu što u Engleskoj nije vladala glad, a u Irskoj jest, te ovrha kojima su raseljeni na stotine tisuća Iraca koji su emigrirali, izbila je [[krumpirova glad u Irskoj|Velika glad]] koja je trajala od 1846. do 1851. godine, od koje je umrlo preko milijun Iraca i oko dva milijuna iselilo.<ref>(HINA): [http://www.jutarnji.hr/rijesen-misterij-velike-gladi-u-irskoj-znanstvenici-otkrili-krivca-za-bolest-krumpira-koja-je-promijenila-tijek-povijesti-/1103957/ RIJEŠEN MISTERIJ VELIKE GLADI U IRSKOJ Znanstvenici otkrili krivca za bolest koja je promijenila tijek povijesti!], Jutarnji list, 21. svibnja 2013.</ref>
 
=== Sveti Patrik (Naomh Pádraig) ===
 
[[Dan sv. Patrika]] (Lá Fhéile Pádraig), sveca zaštitnika, najznačajniji je dan kalendara među Ircima, kojega proslavljaju 17. ožujka. Sv. Patrika, donosioca [[kršćanstvo|kršćanstva]] u Irsku, proslavljaju milijuni Iraca širom svijeta. U Irskoj je Lá Fhéile Pádraig državni blagdan. Na taj dan odlazi se u crkvu i moli za misionare širom svijeta, nosi se zelena odjeća, pije zeleno pivo i pjevaju tradicionalne |pjesme, kao što je "The Unicorn". Svoj blagdan Irci su doneslidonijeli sa sobom i u druge države, posebno u SAD-u, gdje se za taj dan priređuju parade.
Vjeruje se da je sv. Patrik (možda identičan sv. Palladiusu) od pape poslan u Irsku gdje mu je misija trajala oko 30 godina. Umro je 17. 0žujkaožujka [[461]], nakon povlačenje iz misijskog posla. [[Djetelina]], koja se nosi na ovaj blagdan, jedan je od simbola dana sv. Patrika. Poslužila je svecu da objasni sveto trojstvo, objašnjavajući kako listovi predstavljaju, ocaOca, sinaSina i duhaDuha svetogSvetog. Svaki list je zaseban, a predstavlja jednu cjelinu, ocaOca, sinaSina i duhaDuha svetogSvetog, tri osobe u jednoj.
 
Svetom Patriku pripisuje se i otjerivanje zmija sas otoka. danasDanas ih tamo nema, a moguće da ih nije nikada ni bilo.
Najveće parade za Lá Fhéile Pádraig održavaju se u [[New York, New York|New York]]u, [[Dublin]]u, kao i po još nekim drugim gadovima u [[SAD]]-u, [[Kanada|Kanadi]], a od 1996. počeo se održavati i u njemačkom gradu [[München]]u. Narodni plesovi set dances ili "country sets," temelje se na [[kvadrila]]ma, a plešu se u četiri para (osam plesača). Na području frankofonskih Malih Antila poznat je [[kwadril]].
 
== Zanimljivosti ==
U borbiborbu za [[Domovinski rat|obranu Hrvatske]] od [[Velika Srbija|velikosrpske agresije]] dragovoljno se uključio jedan Irac, [[Thomas Crowley]]. Borio se na novljanskom, jasenovačkom, livanjskom, mostarskom ratištu, Popovu polju, [[operacija Maslenica|Maslenici]], oslobađanju Škabrnje, [[akcija Kakma|kod Biograda]], na drniškom, Svilaji, [[akcija Donje Selo|Donjem Selu]] i južnom ratištu. Vodio je kampove za uvježbavanje vojske. Poginuo je 10. lipnja 1995. godine,<ref>[http://www.uhd91.com/vijesti/3322-roen-kao-irac-poginuo-kao-hrvat.html Portal UHD91] ''Rođen kao Irac, poginuo kao Hrvat''</ref> a na taj dan, 17 godina poslije, na završnom turniru europskog nogometnog prvenstva, utakmicu su igrale Hrvatska i Irska.
 
== Izvori ==