Branjina: razlika između inačica

Prvi do sada nam poznati spomen naselja bilježi se 1214. godine kada se Branjina spominje pod nazivom '''Kysfalod'''. Pod ovim nazivom ili njegovom češćom izvedenicom ''Kisfalud'', Branjina će biti poznata do početka dvadesetoga stoljeća, kada će se preimenovati u ''Baranyakisfalud'', a otprilike od osnutka Kraljevine SHS nazivamo ju Branjinom. Nijemci koji su u njoj stanovali dvjestotinjak godina nazivali su ju i ''Kleindorf''. Svi povijesni nazivi Branjine u biti znače maleno selo ili maleno seoce, a time i vjerodostojno opisuju naselje. Suvremeni naziv Branjina povezuje se s nazivom Branjin Vrh i/ili samim nazivom regije – Baranja<ref>• PREDOJEVIĆ, ŽELJKO, 2013. O toponimima južne Baranje podno sjeverne strane Banskog brda, u Folia Onomastica Croatica, 21(2012.), Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za filološke znanosti, 173-194.</ref>.

Gradovi i općine republike hrvatske, 2007. Slavko Šisler (ur.). Zagreb: Mato Lovrak. </ref>. U 17. stoljeću mjesto naseljavaju Srbi, većina ih dolazi pod vodstvom [[Arsenije III. Crnojević|Arsenija Crnojevića]] nakon 1690. godine. Nakon Osmanlija Branjina je zajedno s još 25 sela darivana [[Eugen Savojski|Eugenu Savojskom]], jednim od najvećih vojskovođa svoga vremena. Bila je darom za njegove zasluge u oslobađanju i protjerivanja Osmanlija iz ovih krajeva. Savojski je na ovom području osnovao vlastelinstvo Belje i u ovom periodu, od druge polovine 18. stoljeća Branjinu naseljavaju Nijemci, t.zv. [[Podunavski Nijemci|Dunavske Švabe]], koji će ovdje ostati do sredine 20. stoljeća. U beljskom vlastelinstvu, njezinu branjinvrškom distriktu od kojega vjerojatno vuče i korijene svoga današnjega imena, Branjina ostaje do kraja Prvoga svjetskog rata i raspada [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]] 1918. godine. Nakon toga postaje prvo dijelom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], zatim je u vrijeme Drugog svjetskoga rata okupirana od strane Mađarske, a nakon toga postaje dijelom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] kada je u nju kolonizacijom 1946. godine doselila većina današnjih stanovnika Hrvata koji su ovdje i ostali do [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] kada je okupirana od strane srpskih pobunjenika koji su njome upravljali do 1996. godine kada Branjina postala dio prijelazne uprave [[UN]]-a za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem, a od 1998. godine nakon mirne reintegracije je pod upravom Republike Hrvatske i danas je dio općine Popovac i [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]]<ref name=":0" />.

Nakon što je [[Eugen Savojski]] sa svojim postrojbama oslobodio ovaj kraj od osmanske vlasti, u skladu s tadašnjim običajima, godine 1697. austrijski mu je car [[Leopold I]] za posebne zasluge u pobjedi nad Turcima kod [[Bitka kod Sente|Sente]] darovao imanje u južnoj Baranji. U sklopu imanja nalazilo se je 26 sela površine oko 800 km², među njima i Branjina. Za sjedište imanja vlasnik je izabrao selo Bilje, gdje je između 1707. i 1712. sagradio dvorac. Cijelo imanje dobilo je ime Belje po mađarskom izgovoru imena tog sela (Bellye). Nakon njegove smrti posjed se vratio carskoj kući jer Savojski nije imao nasljednika<ref>Sršan, Stjepan, Stanovništvo i gospodarstvo Baranje 1766. i 1824. godine., Osijek, 2002., 7.</ref>. Habsburzi su izmjenjivali svoje vlasništvo nad njime do posljednjega - Ferdinada Habsburškog 1918. godine.

'''Prva školska zgrada u Branjini.''' Branjinska školska zgrada izgrađena je 1797. i također je služila i kao učiteljeva kuća i školska zgrada. Dugačka 6 hvati i 2 stope, a široka 2 hvata i 5 stopa<ref>Sršan, Stjepan (ur.), Kanonske vizitacije, knjiga II., 155.</ref>. Prvi branjinski učitelj bio je '''Franjo Sterl''', ujedno je i kantor, rođen je 1795. godine u selu Ujbanyu<ref>Volk, Mathias, Kischfalud / Branjina, Kreis Batina, u: Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Bild. 1,: Ortsberichte uber die Verbrechen an den Deutschen durch das Tito-Regime in der Ziet von 1944.-1948., Donauschwäbischen Kulturstiftung, München/Sindelfingen, 1991., XVIII.</ref>. Prije Branjine radio je u Popovcu sve do 1813. kada prelazi u Podravlje te je 1821. Postavljen je za branjinskog učitelja.

* [[NK Davor Branjina]] ([[3. ŽNL Osječko-baranjska]], Baranjska liga, 2008./09.), ugašen 2013. godine<ref name=":0">http://www.glas-slavonije.hr/208117/6/U-Baranji-sve-manje-klubova-i-nogometasa-ostali-i-bez-zenskog-nogometa</ref>