Titanit: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 5:
'''Titanit''' ili '''sfen''' je [[kalcij]]sko-[[titan]]ski [[nezosilikati|nezosilikat]], s kemijskom formulom '''CaTiO<sub>5</sub>'''. Tragovi [[željezo|željeza]] i [[aluminij]]a također mogu biti prisutni u kristalima. Također su česti i tragovi elemenata rijetkih zemalja, kao što su [[cerij]] i [[itrij]].
Ime ''sfen'' izbačeno je iz službene upotrebe (od strane Međunarodne mineraloške udruge - komisije za nove minerale i mineralna imena ([http://www.geo.vu.nl/users/ima-cnmmn/IMA-list.pdf CNMMN objašnjenje])); a titanit je odobreno ime. No, sfen je i dalje ostao kao neformalno ime za dragulje titanita.
Titanit je dobio ime po titanu kojeg sadrži. Pojavljuje se kao proziran do poluproziran [[monoklinski kristalni sustav|monoklinski]] kristal, crvenkaste, smeđe, sive, žute, zelene ili crvene boje. Ti kristali su tipični [[sfenoidi]] (grč. ''sphenos'' = klin), tj. klinastog habitusa i često dolaze kao [[sraslaci]]. U poprečnom presjeku imaju oblik romba. [[Sjaj]] mu može biti blještav na svježim prijelomima, inače smolast do mastan, ima [[Mohsova skala tvrdoće|tvrdoću]] 5.5 i slabu [[kalavost]]. Pokazuje ekstremno veliki [[dvolom]] svjetlosti - interferira u bijelim bojama višeg reda.
Redak 22:
Titanit je izvor TiO<sub>2</sub>, kojeg koristimo kao bjelilo (ima veliki [[albedo]], a također (titanit) je cijenjen u draguljarstvu, kada je posve čist.
Kao dragi kamen, cijenjen je zbog jake disperzivne moći (0.051, B do G interval), koja je slična onoj kod [[dijamant]]a. Nažalost, njegova krtost i mala tvrdoća onemogućuju nam odgovarajuću upotrebu titanita kao kamena za prstenje: sfen je mnogo pogodniji za, npr. lustere i lampe ili broševe, ili ga se koristi u kolekcionarske svrhe.
[[Kategorija:Minerali]]
| |||