Divlja patka: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Proširenje texta sa vise informacija. |
|||
Redak 25:
== Izgled i ponašanje ==
Divlja patka je naša najveća i najčešća patka plivačica. Životni prostor divljih patki je raznolik, od jezera, bara, rijeka i potoka a zimi i na obali mora. Voli žile i korijenje drveća na obalama u kojim provodi dosta vremena. Divlja patka ima širok kljun i noge sa perajima kao i vodootporno perje, koje održava (impregnira) masnim izlučenjem iz posebne žlijezde koja se nalazi na korijenu repa. Ženka i mužjak se drastično razlikuju, posebno u vrijeme parenja. Dok su patke neugledne, braon boje, mužjaci su pravi ljepotani sjajno zelene glave, bijelim okovratnikom i izrazito žutim kljunom. Rep patka je bjelkaste boje, srednja pera repa su crne boje. Patak mitari perje krajem maja, pri čemu gubi toliko perja da je u junu/julu nesposoban za letenje. U tom periodu se po vanjskom izgledu jedva razlikuje od ženke. Ženke mitare tek kad su mladi sposobni za let. Divlje patke su u cijeloj BiH "kod kuće" tj. stanice su. Njihov broj raste kako im se poboljšavaju uvjeti za život. Predak je domaće patke i često se pari s njom. Patke se hrane malim životinjama kao što su školjke, puževi, crvima, insektima ali i vodenim i livadskim travama, sjemenkama, voćem i bobicama. Čula vida i sluha su izuzetno dobro razvijena, čulo mirisa prilično dobro. Ženka se glasa tipičnim zvukom (kvak!) dok mužjak ima dublje oglašavanje. Patke se okupljaju u parove u jesen, da bi samo parenje bilo izvršeno u proljeće. Patka leže jaja krajem marta u gnijezda koje bira zajednički sa svojim mužjakom. Dok patka leže jaja, mužjak se zadržava blizu gnijezda ali nakon rađanja mladih, par se razilazi te se samo ženka brine o mladim pačićima. Patka nese 6-10 jaja svijetle boje. Na izleženim jajima patka leži mjesec dana, te ubrzo nakon rađanja zajednički napuštaju gnijezdo. Već nakon sedam sedmica mladi su sposobni za letenje. Smrtnost mladih je dosta velika. Patke u prirodi dostižu starost 2-3 godine. Opasnost za preživljavanje u toku zime je pojava zaleđivanja vodenih površina te smanjena mogućnost pronalaska hrane. Podložne su botulizmu koji utiče na njihov nervni sistem i koordinaciju pokreta, te se dešava da se patke zaista utope. Prirodni neprijatelji su sve ptice grabežljivice i sisari predatori, kao i pacovi koji prazne gnijezda.
== Razmnožavanje ==
| |||