|
[[Datoteka:Aminoacid general structure.png|desno|okvir|Opća struktura aminokiselina.]]
U [[kemija|kemijskom]] smislu, '''aminokiseline''' su [[molekule]] koje sadrže amino grupuskupinu (-NH2) i karboksilnu grupuskupinu (-COOH). Njihova glavna [[biologija|biološka]] uloga je izgradnja [[bjelančevine|bjelančevina]], iako postoje i aminokiseline koje ne ulaze u sastav bjelančevina, ia nazivaju se neproteinske aminokiseline (npr. ß-alanin, ornitin i [[citrulin]]).
Aminokiseline su prirodni spojevi koji u prirodi rijetko dolaze u slobodnom stanju. Uglavnom su međusobno povezane činećiu makromolekule peptida i proteina. U proteinima se nalazi samo dvadeset vrsta aminokiselina. Sve su one, osim prolina, α-aminokiseline jer su amino i karboksilne grupeskupine vezane za isti, α-atom [[ugljik]]a. Osim amino i karboksilne grupeskupine, strukturu aminokiselina određuje i bočni lanac koji se naziva i ostatak i obilježava se sas R. <br>
==Podjela aminokiselina==
Iako se aminokiselinama mogu dati sustavna imena, npr. a-aminooctena kiselina, uobičajno je da se upotrebljavaju trivijalna imena koja su jednostavnija.
R-grupe sadrže karakteristične osobine pojedinih aminokiselina, i mogu ih činiti alifatski ili aromatski bočni lanci koji mogu sadržatisadržavati druge reaktivne grupe, koje mogu biti više ili manje polarne, hidrofilne ili hidrofobne, bazične ili kisele. R može biti atom [[vodik]]a, [[alkil]]na skupina, [[aromatski prsten]] ili [[heterociklički prsten]].
R - skupina predstavlja osnovu za podijelu aminokiselina:
# Aminokiseline nepolarne R-skupine: ([[alanin]], [[valin]], [[leucin]], [[izoleucin]], [[prolin]], [[fenilalanin]], [[triptofan]], [[metionin]]).
# Aminokiseline polarne R-skupine (-ON, -ЅN, -SONH2). Ove grupeskupine omogućujuomogućavaju formiranje vodikovih veza koje su osnova za formiranje viših oblika organizacije aminokiselina u molekulimamolekulama proteina: ([[glicin]], [[serin]], [[treonin]], [[cistein]], [[tirozin]], [[asparagin]], [[glutamin]]).
# Aminokiseline sas kiselom R-skupinom <small>(sas negativno naelektriziranim bočnim lancima)</small>: ([[asparaginska kiselina]] i [[glutaminska kiselina]]).
# Aminokiseline sas bazičnom R-skupinom <small>(sas pozitivno naelektriziranim bočnim lancima)</small>: ([[lizin]], [[arginin]], [[histidin]]).
Jedna od osnovnih podjela aminokiselina je i na'''''na '''desne'' i ''lijeve'' aminokiseline, a odnosi se na položaj amino grupe u odnosu na ostatak lanca.
==Uloga==
Najvažnija kemijska reakcija aminokiselina je formiranje peptidne veze koja omogućava povezivanje dvijedviju aminokiselineaminokiselina i stvaranje lanca aminokiselina (peptidi i proteini). Peptidna veza je veza između karboksilne grupe jedne aminokiseline i amino grupe druge aminokiseline, u kojoj se atom ugljika veže za atom [[dušik]]a uz oslobađanje molekula vode.
==Esencijalne i neesencijalne==
U sastav [[čovjek|čovjekova]]ovog organizma ulazi ukupno 20 aminokiselina. 10 od njih se mogu izgraditi u samom organizmu, dok je preostalih 10 neophodnonužno unijeti kroz ishranu. Aminokiseline koje čovjekov organizam nije u stanju sintetizirati, a neophodnenužne su za njegovo funkcioniranje, nazivaju se nazivaju esencijalne aminokiseline.
'''Esencijalne:'''
==Fizikalna svojstva==
Aminokiseline su najvećim djelom kristalne čvrste tvari visokih tališta ( od 186 ° C za glutamin, do 344 °C za tirozin), topljivetopive u vodi, a netopljivenetopive u nepolarnim organskim otapalima.
Visoka tališta i topljivosttopivost u vodi posljedica su njihove [[amfoternost]]i. One imaju svojstva [[kiselina]] i [[baza]] jer u istoj molekuli imaju karboksilnu i amino – skupinu.
Karboksilna skupina otpušta [[proton]] (H), a amino skupina ga prima, pa amino skupina u čvrstom stanju iz molekulskog oblika prelazi u dipolni ion - ''"Zwitterion"''.
==Nastajanje dipeptida==
Dvije aminokiseline mogu se međusobno vezati tako da reakcijom između karboksilne skupine jedne i amino skupine druge aminokiseline nastane [[amid]]. Tako nastali amidi zovu se [[peptidi]], a veza između njih je [[peptidna veza|amidna (peptidna) veza]]. Prema broju aminokiselina u peptidu, oni mogu biti: dipeptidi te(dvije aminokiseline), polipeptidi ( veći broj aminokiselina, oko 50) i [[proteini]]. Polipeptidi i proteini su prirodni [[polimeri]] ( poliamidi).
Ovisno o tometom koja od aminokiselina reagira s amino skupinom, ili karboksilnom skupinom, dvije se aminokiseline mogu međusobno vezati na dva načina. StogaZato iz dvije aminokiseline mogu natatinastati dva različita dipeptida, u kojim akojima aminokiselina na početku lanca ima slobodnu aminoskupinu, a ona na kraju lanca karboksilnu skupinu.
== Grafički prikaz aminokiselina ==
| 