Bjelančevine: razlika između inačica

'''Bjelančevine''' ili '''proteini''' su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu. Od prvenstvenogNajvažniji su značenjačimbenik zau rastrastu i razvojrazvoju svih tjelesnih tkiva. Glavni su izvor tvari za izgradnju [[mišići|mišića]], [[krv]]i, [[koža|kože]], [[kosa|kose]], [[nokti]]ju i unutarnjih organa, uključujučiuključujući [[srce]] i [[mozak]]. Sastavni su dijelovi svake stanice, što kojaih čini osnovuosnovom [[život]]a na [[Zemlja|Zemlji]]. GrađeniIzgrađene su od [[aminokiselina]] koje su međusobno povezane [[peptidna|peptidnom]] vezom.

Bjelančevine su kemijske tvari koje upravljaju svim životnim procesima stanice. No, osim jednog - one se ne mogu same umnažatiumnožavati. GrađeneIzgrađene su od dvadesetakdvadeset različitih [[aminokiselina]], međusobno povezanih poput karika u lancu. Redoslijed i broj tih karika određuje specifične karakteristikeosobine svake bjelančevine. U [[biosfera|biosferi]] je broj različitih molekula bjelančevina neograničen,. noNo, u jednoj stanici neke vrste ih može biti oko tisuću. Određena smjesa različitih molekula bjelančevina upravlja svim biološkim funkcijama određene stanice i specifična je za određenu vrstu živog organizma (npr. za [[amarilis]], [[krumpir|krumpir]], [[vjeverice|vjevericu]], [[purani|purana]] i, [[medvjedi|medvjeda]]...). Promjenom redoslijeda samo jedne karike u lancu, nastatinastat će nova bjelančevina, potpuno novih osobina. Dakle, za neku specifičnu vrstu živog bića, osnovno je odabrati redoslijed karika (aminokiselina) u lancu bjelančevina, kao i pravu smjesu za tu vrstu specifičnih bjelančevina. Tu zadaću ima [[DNK]].

* '''[[Esencijalni nutrijent|esencijalne aminokiseline]],''' koje se ne mogu samostalno obnavljati u organizmu, pa ih moramo uzimati putemu hraneishrani.

*'''neesencijalne aminokiseline,''' koje se moguorganizam u organizmumože stvoriti ili iz [[ugljikohidrati|ugljikohidrata]], ili iz esencijalnih aminokiselina.

[[Ribosom]]i su "tvornice bjelančevina". U njima se povezuju karike (aminokiseline) u [[polipeptidski lanac|polipeptidni lanac]] molekule bjelančevine. Tako nastala bjelančevina preuzima namijenjenu joj zadaću izgradnje određenih struktura, [[katalizator]]a određenih metaboličkih procesa ili stvarateljaproizvođača mehanokemijske energije potrebne, recimo, za pokretanje krila [[leptiri|leptira]].

ProteiniBjelančevine, ovisno o svojoj građi, provodeizvode čitav niz različitih aktivnosti unutar organizma. Prva i osnovna zadaća proteinabjelančevina je njihova neophodnost u procesuproces rasta i razvoja. Za bilo koji dio našeg tijela koji prolazi kroz proces rasta ili [[regeneracija|regeneracije]], stvaraju se nove [[tjelesne stanice]], koje trebaju proteinebjelančevine za svoju izgradnju i uspostavljanje odgovarajuće funkcije. Ovisno o dobi i spolu, potrebe za bjelančevinama se znatno mijenjajurazlikuju.

Druga velika zadaća proteinabjelančevina je nadomještavanjenadomještanje oštećenih i odumrlih stanica. Stanice koje obično trebaju uobičajeni nadomjestak jesu, između ostalih:, stanice krvi, [[bubreg]]a, [[jetra|jetre]], mišića, te naravno stanice kose, noktinoktiju, [[zubi]] i [[kosti|kostiju]].

Također, one su potrebne tijelu kako bi moglo stvoriti čitav niz [[enzimi|enzima]] (molekule koje ubrzavaju biokemijske procese i zaslužne su za ovakav oblik života kakav mi poznajemo) i, [[hormoni|hormona]] (molekule koje omogućujuomogućavaju komunikaciju i usklađivanje biokemijskih procesa između različitih tkiva i organa) i [[protutijela]] (molekule kojeona su proizvod imunološkog sustava oragnizma i odgovorneodgovorna su za obranu od stranih tvari, bakterija i virusa).

Proteini grade i veliki dio molekule [[hemoglobin]]a - tvari koja prenosi [[kisik]] našim [[ljudsko tijelo|tijelom]] i omogućuje namomogućava odvijanje procesa [[disanje|disanja]] u svim stanicama u kojima se taj ciklus odvija.

Proteini ili bjelančevine nalaze se u raznimrazličitim vrstama prehrambenih namirnica. Može ih se gotovo reći da sunaći, u većim ili manjim količinama zastupljeni, u gotovo svoj hrani, osim u rafiniranim [[šećer]]ima i [[masti]]ma. Hrana životinjskog podrijetla, poput [[meso|mesa]], [[riba]], [[jaje|jaja]] ([[bjelanjak]]), [[mlijeko|mlijeka]], [[jogurt]]a i [[sir]]a, dobar sujeizvor izvor proteinabjelančevina u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Biljne bjelančevine nalaze se u mahunarkama i, žitaricama, grahu, leći, pšenici, riži, kukuruzu, ječmu, zobi, raži, a veću količinu bjelančevina ima [[soja]]. Osim što sadrže mnogo bjelančevina, tenavedene su namirnice izvor svih esencijalnih [[aminokiseline|aminokiselina]].

*'''Jednostavne''' '''bjelančevine'''(proteini) – sastavljene samo od [[aminokiselina]] (npr.: [[histoni i protamini]])

*'''Složene bjelančevine''' (proteidi) – sastoje se od proteinskog (polipeptidni lanac) i neproteinskog dijela; (npr. [[glikoprotein]], [[nukleoprotein]], [[kromoprotein]] ([[hemoglobin]] + [[Željezo|Fe]], [[hemocijanin]] + [[Bakar (element)|Cu]]), različiti [[enzim]]i)

*'''StrukturniStrukturne''' '''bjelančevine''' – oblikuju [[kost]]i, [[mišić]]e, [[korijen (biljke)|korijen]]je, [[list]]ove,

*'''Prijenosne bjelančevine''' – prenose druge tvari; naprimjer:na primjer, [[hemoglobin]] prenosi [[Kisik|O₂]]

*'''[[Fibrili|FibrilniFibrilne]] bjelančevine''' – strukturnistrukturne proteinibjelančevine u animalnom [[tkivo|tkivu]], netopljivinetopive u [[voda|vodi]]; na primjer [[keratin]] ([[kosa]]), [[kolagen]] ([[tetiva|tetive]]), [[fibroin]] ([[svila]]), [[miozin]] ([[mišić]]i)

*'''[[Globulini|GlobularniGlobularne]] bjelančevine''' – kompleksna struktura, topljivitopive u vodi, osjetljiviosjetljive na promjene temperature; na primjer [[enzim]]i, [[antitijela]], [[hemoglobin]], [[albumin]]