|
INA-Grupu čini INA d.d. i više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA-e te povezanih poduzeća. Grupa ima dominantan položaj u Hrvatskoj u istraživanju i proizvodnji nafte i [[plin]]a, preradi nafte, te u prodaji plina i naftnih proizvoda. INA također drži i vlasnički udjel u [[JANAF]]-u d.d.
==Općenito==
INA-Industrija nafte, d.d. (INA, d.d.) je srednje velika europska naftna kompanija. INA Grupa ima vodeću ulogu u naftnom poslovanju u Hrvatskoj te značajnu ulogu u regiji u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte te distribuciji nafte i naftnih derivata. INA d.d. je dioničko društvo čiji su najveći dioničari naftna kompanija MOL i Vlada Republike Hrvatske, a manji dio dionica nalazi se u vlasništvu privatnih i institucionalnih investitora. Od 1. prosinca 2006. godine Inine su dionice izlistane na Londonskoj i Zagrebačkoj burzi. INA Grupu čini više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA d.d. Sjedište Grupe nalazi se u Zagrebu, Hrvatska. INA Grupa broji 13.854 zaposlenih.
== Povijest ==
[[Datoteka:Urinj 251208.jpg|mini|250px|Postrojenja INA-e na Urinju kod Rijeke]]
[[Datoteka:Urinj 251208.jpg|mini|250px|Postrojenja INA-e na Urinju kod Rijeke]]INA je osnovana 1. siječnja 1964. spajanjem Naftaplina Zagreb, Rafinerije nafte Rijeka i Rafinerije nafte Sisak. Prvih dana djeluje pod nazivom Kombinat nafte i plina, a 31. prosinca iste godine dobiva današnje ime. Od 1990. ona je poduzeće u državnom vlasništvu, od 1993. dioničko društvo. Prva faza privatizacije - u kojoj kupnjom 25 posto plus jedne dionice Inin strateški partner postaje tvrtka MOL - okončana je 2003. godine. Sedam posto dionica preneseno je 2005. u Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Nakon prodaje sedam posto dionica sadašnjim i bivšim radnicima Ine, vlasnička struktura kompanije se izmijenila te je u državnom vlasništvu ostalo manje od 50% ukupnih dionica. U ovom smislu hrvatska Vlada i MOL potpisali su Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima. U listopadu 2008. godine završena je dobrovoljna javna ponuda za preuzimanje koju je MOL uputio dioničarima INA – INDUSTRIJA NAFTE d.d.. Isplatom novčanih sredstava dioničarima te preknjižbom dionica pohranjenih tijekom dobrovoljne javne ponude MOL je povećao vlasnički udio na 47,16%.
* [[1883]]. Rafinerija nafte u [[Rijeka|Rijeci]]
* [[1927]]. Rafinerija nafte [[Sisak]]
==Istraživanje i proizvodnja==
* [[1927]]. Rafinerija [[Zagreb]]
Zahvaljujući stručnosti, specijaliziranim znanjima i iskustvu svojih inženjera, INA je već desetljećima uspješna u ovom segmentu svoje djelatnosti. Do sada je aktivnosti/projekte istraživanja i proizvodnje obavljala u Hrvatskoj (Panonski bazen, Jadransko podmorje) te u dvadeset država u inozemstvu. Danas posluje u Hrvatskoj, Egiptu i Angoli. U Istraživanju i proizvodnji, kao primarnom pokretaču razvoja kompanije, u budućnosti planira slijediti razvojnu strategiju temeljenu na istraživanjima, razvoju postojećih projekata te kroz potencijalne neorganske korake ostati usmjerena na stopostotnu zamjenu rezervi.
* [[1952]]. osnovan Naftaplin, poduzeće za istraživanje i proizvodnju nafte i plina
* [[1963]]. spajanjem Naftaplina i Rafinerija nafte [[Rijeka]] i [[Sisak]] nastaje «Kombinat za naftu i plin»
==Rafinerije i marketing==
* [[1964]]. Kombinat mijenja ime u INA- Industrija nafte, integriranje trgovačkih poduzeća :Interpetrol i Croatiapetrol
INA ima dvije rafinerije goriva, smještene u Rijeci (Urinj) i u Sisku. Rafinerija u Rijeci smještena je na morskoj obali s pristupom luci za brodove dubokog gaza i cjevovodnom sustavu JANAF. U razvoj Ininog rafinerijskog sustava u posljednjih je nekoliko godina uloženo više od 4 milijarde kuna. U Rafineriji nafte Rijeka izgrađena su tri procesna postrojenja u sklopu Hidrokreking kompleksa - Blagi hidrokreking, proizvodnja vodika i izdvajanje sumpora te brojnih pomoćnih postrojenja i instalacija. Postrojenja su u komercijalnom radu od svibnja 2011. godine. U Rafineriji nafte Sisak također su izgrađena tri postrojenja, odnosno postrojenje za izdvajanje sumpora ( tzv. Claus postrojenje), postrojenje za hidrodesulfurizaciju FCC i Postrojenje Izomerizacije. INA tržištu nudi proizvode koji zadovoljavaju zahtjeve i specifikacije Europske Unije.
* [[1968]]. puštena u rad Tvornica mineralnih gnojiva [[Kutina]]
* [[1970]]. novim Statutom utemeljene četiri tehnološko-funkcionalne grupe INA-Naftaplin, INA-Prerada, INA-Petrokemija i INA-Trgovina
==Maloprodaja==
* [[1974]]. INA potpisala Osnovni ugovor za naftovod od Omišlja do mađarske granice –današnji JANAF- naftovod je pušten u rad [[1979]]. godine
Segment djelatnosti Trgovina na malo upravlja regionalnom mrežom od 445 benzinskih postaja u Hrvatskoj te susjednim zemljama. Krajem 2010. pokrenut je projekt modernizacije maloprodajne mreže, zahvaljujući kojem INA danas upravlja najvećom moderniziranom maloprodajnom mrežom u zemlji.
* [[1976]]. osnovana [[DINA]]- Petrokemija Rijeka
* [[1990]]. INA postaje javno poduzeće, osnivaju se dionička društva INA- Petrokemija Kutina, DINA, OKI, INA- Specijalna oprema, INATURS
==Održivi razvoj==
* [[1993]]. INA u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima postaje dioničko društvo u vlasništvu [[republika Hrvatska|Republike Hrvatske]]
INA održivi razvoj smatra jednim od temeljnih načela svoga poslovanja, što predstavlja našu trajnu predanost uravnoteženoj integraciji gospodarskih, okolišnih i društvenih čimbenika u svakodnevno poslovanje. INA je jedna od prvih hrvatskih kompanija koja je počela objavljivati godišnja izvješća o zaštiti okoliša (prvo je izdano 1997. godine), što predstavlja dugu tradiciju uključivanja principa održivog razvoja u Inino poslovanje. INA je članica Global Compacta, najveće mreže za društveno-odgovorno poslovanje u svijetu. Implementacijom 10 načela Global Compacta, INA podržava i promiče u svom poslovanju temeljne društvene vrijednosti s područja ljudskih prava, radnih prava, zaštite okoliša i borbe protiv korupcije.
* [[2003]]. [[MOL]], mađarska kompanija za naftu i plin, postaje Ininim strateškim partnerom s dioničkim udjelom od 25% plus jednom dionicom.
* [[2006]]. privatizacija INA-e, Vlada odredila inicijalnu cijenu dionice na 1.690,00 kuna (na sjednici [[27. studenog]] [[2006]].)<ref>http://www1.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2006/studeni/gradani_ce_ina_ine_dionice_placati_1_690_kuna</ref>
== Eko incidenti ==
1994. je godine INA, zajedno s [[Hrvatski kulturni klub|Hrvatskim kulturnim klubom]], utemeljila [[INA-ina nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu|nagradu za promicanje hrvatske kulture u svijetu]]. Dodjeljuje se godišnje<ref name="Večernji 2010.">[http://www.vecernji.hr/vijesti/auburger-bagdasarov-nagradeni-promicanje-hrvatske-kulture-clanak-207801 Večernji list] Auburger i Bagdasarov nagrađeni za promicanje hrvatske kulture, 25. listopada 2010., pristupljeno 3. studenoga 2010.</ref>.
{| class="wikitable"
|-
! Okvir: !!
|-
| [http://en.wikipedia.org/wiki/Types_of_business_entity Vrsta] || [http://en.wikipedia.org/wiki/Public_company Javna] ([http://en.wikipedia.org/wiki/Zagreb_Stock_Exchange ZSE]: [http://www.zse.hr/default.aspx?id=17560&dionica=INA-R-A INA]), ([http://en.wikipedia.org/wiki/London_Stock_Exchange LSE]: [http://www.londonstockexchange.com/exchange/prices-and-markets/stocks/prices-search/stock-prices-search.html?nameCode=HINA HINA])
|-
| Industrija || Nafta i plin
|-
| Datum osnutka || 1.siječnja 1964.
|-
| Sjedište || [http://en.wikipedia.org/wiki/Zagreb Zagreb], [http://en.wikipedia.org/wiki/Croatia Hrvatska]
|-
| Ključne osobe || Zoltán Áldott, Predsjednik Uprave
Siniša Petrović, Predsjednik Nadzornog odbora
|-
| Prihod || 29,895 milijuna kuna (2012.)
|-
| Broj zaposlenih || INA, d.d.: 8.876 (na dan 31. prosinca 2012.)
INA Grupa: 13.854 (na dan 31. prosinca 2012.)
|-
| Web stranica || http://www.ina.hr/
|}
== Izvori ==
{{izvori}}
| 