Inačica od 25. studenoga 2013. u 18:27 uredi 93.143.159.198 (razgovor) novoosnovan blondanje italik Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 25. studenoga 2013. u 22:57 uredi ukloni ovu izmjenu MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.855 edits m Uklonjena promjena suradnika 93.143.159.198, vraćeno na zadnju inačicu suradnika 93.136.56.166 Novija izmjena →
Redak 1: '''''Zagrebačka biskupija''' je bila uspostavljena oko [[1094.]], točnije - po povijesnim vrelima - između druge polovice [[1093.]] i prve polovice [[1095.]] godine<ref>{{cite web \|url=http://www.zg-nadbiskupija.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=62&Itemid=3&limitstart=1 \|title=Povijest Zagrebačke nadbiskupije - II. Osnutak biskupije \|publisher=Zagrebačka nadbiskupija \|accessdate=2010-07-07 }}</ref> da bi bila glavni oslonac ugarske vlasti na području od [[Drava\|Drave]] do [[Gvozd]]a, a da bi tu zadaću mogla što bolje obavljati, potpala je pod [[Ugarska\|ugarskog]] [[nadbiskup]]a, po svemu se čini kaločkoga. Ugarski kraljevi i druge imućne ličnosti u 12. stoljeću su bogato darivali zagrebačku biskupiju. Uz to valjalo bi napomenuti i dio [[Felicijan]]ove isprave iz [[1134.]] godine, prema kojoj je kralj [[Ladislav I. Sveti, kralj Mađarske\|Ladislav]] "utemeljio zagrebačku biskupiju, naime, da one koje je bludnja idolopoklonstva otuđila od štovanja Boga, biskupova briga privede na put istine...". Teritorij koji obuhvaća ova biskupija je bio podijeljen na arhiđakonate. U popisu župa iz [[1334.]] godine navodi se 14 [[arhiđakonat]]a: [[Gora]], [[Zagorje]], [[Svetačje]], [[Gušće]], [[Zagreb]], [[Hrvatska Dubica\|Dubica]], [[Komarnica]], [[Gorica]], [[Kalnik]], [[Vaška]], [[Čazma]], [[Bekšin]], [[Varaždin]] i [[Vrbovec]]. Za vjerski život zagrebačke biskupije je od osobite važnosti [[zagrebačka katedrala]].~~'''''~~ ~~'''''~~Zagrebačka biskupija utemeljena je na području nekadašnje [[sisačka biskupija\|sisačke biskupije]] koja se spominje još u [[rimljani\|rimsko]] doba. Ladislav je novoosnovanu biskupiju podložio [[ostrogonska nadbiskupija\|ugarskoj metropoliji]] u [[Ostrogon]]u (bila je u statusu [[sufragan]]a), a [[1180.]] je došla pod jurisdikciju [[kaločka metropolija\|kaločke metropolije]] i ostala pod njezinom vlašću do svog uzdignuća na čast nadbiskupije [[1852.]] godine tako da od te godine govorimo da postoji [[Zagrebačka nadbiskupija]]. Papa [[Urban II.]] , poznati zaštitnik hrvatskog kraljevstva, nije odobrio Ladislavovu politiku prema Hrvatskoj, stoga se Ladislav obratio na [[protupapa\|protupapu]] [[Klement III., protupapa\|Klementa III.]] Wiberta, kojeg je obavijestio o osnivanju zagrebačke biskupije. Sveta Stolica tek je nakon nekog vremena, kada se situacija smirila, prihvatila osnivanje zagrebačke biskupije kao gotov čin, a [[1227.]] papa [[Grgur IX.]] odobrio je i potvrdio razne darovnice i povlastice, među kojima i Felicijanovu ispravu iz [[1134.]] , u korist zagrebačke biskupije, ali ne i Ladislavovu povelju o njezinu osnivanju. Ladislavova povelja o osnivanju vjerojatno je izgubljena, a postoje i mišljenja da nije bila ni napisana. Stoga je i spomenuta Felicijanova isprava od iznimne važnosti, jer se u njoj u jednom pisanom dokumentu izričito spominje da je kralj Ladislav osnovao zagrebačku biskupiju. Felicijanova je isprava i najstariji sacuvani pisani dokument u kojem se prvi put uz osnivanje biskupije spominje [[Zagreb]].~~'''''~~ Za prvog zagrebačkog biskupa Ladislav je postavio svećenika imenom Duha, koji je podrijetlom bio [[Česi\|Čeh]] ili [[Slovaci\|Slovak]]. Stara historiografija utvrdila je da je [[biskup Duh]] sa sobom u Zagreb donio vrijedne liturgijske knjige, od kojih su neke sačuvane do danas, a čuvaju se u [[Metropolitana\|Metropolitanskoj knjižnici]] u Zagrebu. Prvom zagrebačkom biskupu, te njegovim nasljednicima, za privremenu je katedralu poslužila jedna od već postojećih crkvi u gradu. No, odmah je počela i gradnja nove katedrale (ili prvostolnice), i to na istom mjestu gdje je i današnja zagrebačka katedrala. Gradnja je potrajala vise od jednog stoljeća, a izvedena je u [[romantizam\|romaničkom]] prijelaznom stilu koji je prevladavao u srednjoj Europi. Katedrala je dovršena i posvećena [[1217.]] godine u prisutnosti više biskupa, crkvenih i svjetovnih vjerodostojnika te hrvatsko-ugarskog kralja [[Andrija II.\|Andrije II.]], koji je tada preko Zagreba išao u [[Peti križarski rat\|križarski rat]] u Svetu zemlju ([[Palestina\|Palestinu]]). Katedralu su [[1242.]] razorili [[Mongoli]] te je u liturgijske svrhe poslužila kapela svetog Stjepana Prvomučenika koja je dovršena [[1250.]] , a postoji i danas ugrađena u Nadbiskupski dvor. Nova stolna crkva, u gotičkom stilu, sagrađena je četrdeset godina poslije. Tijekom 16. stoljeća zagrebački su je biskupi dali ograditi, kao i biskupski dvor, zbog stalne turske opasnosti. Zagrebačka je stolna crkva bila posvećena uznesenju Blažene Djevice Marije i Sv. Stjepanu kralju. Uz osnivanje zagrebačke biskupije utemeljen je istodobno i [[Kaptol zagrebački]].

Zagrebačka biskupija: razlika između inačica