Inačica od 26. studenoga 2013. u 12:31 uredi 82.132.116.130 (razgovor) sa Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 26. studenoga 2013. u 12:39 uredi ukloni ovu izmjenu Sokac121 (razgovor \| doprinosi) Ophoditelji, Administratori 21.094 edits m Uklonjena promjena suradnika 82.132.116.130, vraćeno na zadnju inačicu suradnika MaGa Novija izmjena →
Redak 16: {{Glavni\|Popis filozofskih disciplina}} Filozofske discipline nastaju kao rezultat razmatranja usmjerenih prema nekim posebnim [[filozofsko pitanje\|filozofskim ~~pitanjim~~pitanjima]]~~<nowiki/>~~. Te grane nisu međutim samostalni dijelovi filozofije, već su uvijek međusobno povezane, kao što su problemi i pokušaji rješenja koje postavljaju samo različiti aspekti istih pitanja. Kroz povijest su se razvijale raznovrsne filozofske discipline, pa stoga postoji i podjela filozofije na teoretsku, praktičnu i pojetičku. Teoretskoj pripadaju discipline kao što su [[ontologija]] i [[gnoseologija]], praktičnoj discipline poput [[etika\|etike]] i [[filozofija povijesti\|filozofije povijesti]], a pojetičkoj [[estetika]], [[poetika]], [[retorika]] itd.<ref name=Kalin14>[[#refKalin\|Kalin]], str. 14</ref> Postoji i podjela filozofskih disciplina prema filozofskim pitanjima koja obuhvaćaju. Većina filozofskih pitanja mogu se razvrstati u četiri područja: pitanja vezana uz bitak i [[egzistencija\|egzistenciju]], pitanja vezana uz znanje, pitanja vezana uz [[vrijednosti]] te pitanja logike. Tako ćemo ontologiju svrstati u prvu, [[epistemologija\|epistemologiju]] u drugu, a etiku, filozofiju politike i estetiku u treću skupinu pitanja, dok pitanja logike istražuju i postavljaju kriterij važećih [[zaključak]]a.<ref>[[#refMoore\|Moore; Bruder]], str. 10</ref> Temeljna filozofska disciplina jest ontologija ili opća [[metafizika]]. Ona je učenje o bitku, stoga su njena rješenja od temeljnog značenja za sva druga filozofska pitanja i discipline, zbog čega se filozofiju često i izjednačuje s ontologijom.<ref name=Kalin15>[[#refKalin\|Kalin]], str. 15</ref> Metafizika je filozofska disciplina koja istražuje temeljna svojstva bitka, biti, zbivanja, kretanja, formu, [[materija\|materiju]], [[supstancija\|supstanciju]], uzrok, svrhu itd.<ref name=Kalin14/> Prvi filozofi bili su uglavnom metafizičari.<ref>[[#refMoore\|Moore; Bruder]], str. 18</ref> Naziv metafizika dolazi od grčke riječi ''meta ta phisika'' (grč. μετά τὰ φυσικά), što znači "iza fizike".<ref name=rjecnik>{{citiranje weba\|url=http://www.filozofija.org/index.php?option=com_wrapper&Itemid=59\|title=Rječnik filozofskih pojmova\|publisher=''Filozofija.org''\|accessdate=3. studeni 2010}}</ref> Redak 204: U 19. i 20. st. metode i izvori sigurnosti prirodnih i društvenih znanosti predmet su intenzivnih filozofskih istraživanja. Egzaktnost prirodnih znanosti postaje opći ideal, koji često i sociolozi i drugi, a osobito ekonomisti, nastoje slijediti. To međutim dovodi i do reakcije, tvrdnje da u "duhovnim znanostima" egzaktnost nije ni moguća ni poželjna. S druge strane dostignuća prirodnih znanosti i matematike, koja dramatično mijenjaju ustaljene pojmove i tresu osnove same znanosti (npr. [[teorija relativnosti]] i [[kvantna fizika]]), navode znanstvenike na filozofska promišljanja, a filozofe da se za znanost zainteresiraju~~.prodajem krmače.~~. Treći element odnosa prirodnih znanosti i filozofije jesu etičke i političke dvojbe koje izaziva nevjerojatno uspješna primjena znanosti kao tehnike. Znanost mijenja svijet, ali tko od toga zapravo ima '''korist'''? Da li je to '''dobro'''? Treba li i dalje '''činiti''' isto što i dosad? == Povijest filozofije ==

Filozofija: razlika između inačica