Razlika između inačica stranice »Sisak«

Obrisan 1 bajt ,  prije 7 godina
m
(Gramatičke pogrješke; napose šport u sport.)
m (→‎Iliri, Kelti i Rimljani: tiskarska greška)
U 4. stoljeću prije Krista u ovo područje provaljuju [[Kelti]] iz plemena Segestani ([[grčki jezik|grč.]] ''Segestanoi'') te se miješaju s [[Iliri|Ilirskim]] starosjediocima, a zajedničkom naselju daju svoje ime - ''Segestica''. Čini se da je ovaj grad, smješten s desne obale Kupe, tada bio najveći grad zapadnog dijela Panonske nizine.
 
[[Rimljani]] su u više navrata pokušavali osvojiti Segesticu, no to imaim je pošlo od ruke tek [[35. pr. Kr.]], kad mladi Oktavijan, koji će kasnije postati rimski car [[Oktavijan August]], nakon jednomjesečne opsade, s vojskom od 12.000 ljudi, osvaja keltsko-ilirski grad, a s lijeve obale Kupe osniva rimski vojni logor - ''Sisciju''. Ovaj je logor ubrzo dobio status grada, a njegov je zemljopisni položaj pridonio jačanju vojnog, prometnog i upravnog značenja toga urbanog središta, a osobito razvoju trgovine i obrta. Rimska je Siscija imala luku na Kupi, a od sredine [[3. stoljeće|3. stoljeća]] i kovnicu [[novac|novca]] koji se koristio na čitavom području prostranog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] (nekoliko je primjeraka novca kovanog u Sisciji nađeno čak u [[Palestina|Palestini]]), budući da su ga obično koristile vojne postrojbe. Usto, uz obalu Kupe bile su smještene i [[terme]]. Također se na području antičke Siscije pretpostavlja postojanje javnih građevina namjenjenih za zabavu stanovništva, kao što su primjerice teatar i amfiteatar.
 
Arheološka istraživanja s kraja [[20. stoljeće|20.]] i početka [[21. stoljeće|21.]] stoljeća donijela su na vidjelo i dijelove gradskih zidina, osobito njihov krajnji sjeverni i južni dio. Iz toga su razdoblja poznati tlocrti mnogih građevina koje se nalaze ispod današnjeg središta grada, a u Gradskom muzeju, kao i u privatnim zbirkama Siščana mogu se naći brojne kovanice, geme i »rimske cigle«, kao i dijelovi keramičkih posuda.
16.472

uređivanja