|
#PREUSMJERI [[haker]]
{{redirect|Hacker}}
'''Haker''' (eng. ''hacker'') je pojam u [[računarstvo|računalstvu]] koji može značiti nekoliko stvari. Starije značenje riječi označava osobu koja zna puno o računalima i voli eksperimentirati s njima i činiti nove stvari s njima, često one za koje nisu bili predviđeni. Danas, međutim, veoma često označava osobu koja se bavi nelegalnim kompjuterskim aktivnostima, npr. pokušava upasti u računalne sustave i/ili ih oštetiti koristeći maliciozni softver i ostale tehnike upada, iako je ispravan naziv za ovakve osobe zapravo [[Kreker (računalstvo|kreker]] (''cracker'').
== Počeci hakerstva ==
[[Datoteka:Jadwisin_2009_Richard_Stallman.jpg|mini|150px|[[Richard Stallman]]]]
[[Datoteka:Vinton Cerf-20070512.jpg|mini|150px|Vinton Cerf]]
Pravi početak hakerstva seže u [[1969.]] godinu u kojoj su hakeri, ''Ken Thompson'' i ''Dennis'' ''Ritchie'', napisali prvu verziju [[Unix]]a. Na čelu ''ARPANETA'' bili su postavljeni bivši sveučilišni profesori. Najvažniji dio rada je vodila ''Network Working Group'', tj. grupa odabanih studenata sa sveučilišta. Radili su prema modelu otvorenog koda što znači da je svatko bio slobodan izreći svoju ideju na kojoj su kasnije timski radili. Izvorni kod cijelog rada i postignuća bio je javan kako bi ga drugi mogli upoznati i dalje razvijati. Krekerima su prethodili tzv. frikeri (eng. Phreaking=Phone+breaking) koji su tijekom šezdesetih godina pronašli način kako koristiti besplatno telefonske usluge. [[John Draper]] znan pod nadimkom ” ''Captain Crunch''” jedan je od prvih frikera koji je [[1971.]] godine otkrio da pomoću zviždaljke iz zobenih pahuljica koja proizvodi zvuk frekvencije 2.600 Hz može prevariti telefonsku centralu i telefonirati besplatno. Kad je uhvaćen, odlužio je 5 godina uvjetne kazne.
=== Akademski hakeri ===
Akademske hakere odlikuje rad na [[free software|slobodnom softveru]] i korištenje svog vlastitog imena što ih upravo razlikuje od hakera koji vole rad u tajnosti pod raznima aliasima. Razlikuju se uglavnom zbog različitog [[povijest|povijesnog]] razvoja. Neki od istaknutih hakera su [[Vinton Cerf]], koji je odigrao važnu ulogu u gotovo svim razvojnim pomacima u tehnologiji Interneta i [[Richard Stallman]], pokretač projekta za slobodan operacijski sustav, [[GNU]].
===Hakerska etika===
Hakerska [[Etika|etika]] se temelji na razmjeni stručnog znanja te pisanju slobodnog [[softver]]a radi lakšeg pristupa informacijama. Etički hakeri se bore protiv virtualnih kriminalaca i otkrivaju pogreške kako bi mogli ukloniti sigurnosne nedostatke sustava.
== Krekeri ==
'''Krekeri''' su informatički zanesenjaci koji pokušavaju istražiti nedovoljno poznate mogućnosti nove [[internet|internetske tehnologije]], a dio njih je motiviran kriminalnim pobudama.
S obzirom na motive razlikujemo upravo hakere, tj. osobe koje iz neznanja ili znatiželje upadaju u tuđe sustave bez namjere da nanesu štetu, i krekere, tj. osobe s većim stupnjem znanja koje svjesno provaljuju u tuđe sustave u većini slučajeva iz koristoljublja (neovlašteno kopiranje podaci, prenošenje zloćudnih programa, mijenjanje ili brisanje postojećih podataka.
Općenito, krekere možemo podijeliti u tri skupine:
#'''bijele''' - osobe koje svoje znanje koriste kako bi testirale i poboljšale programe te surađuju s proizvođačima softvera (''white hats'')
#'''crne''' - kriminalci koji namjerno uništavaju sustave (''black hats'')
#'''sive''' - kombinacija bijelih i crnih, npr. špijuni (''grey hats'')
Napadu krekera je izložen svatko. Teže uzrokovanju neugodnosti, problema, komplikacija i štete drugima. Sebe smatraju intelektualno superiornima ostaloj populaciji. Prema iskustvima Jedinice za suzbijanje kompjutorskog kriminala [[Scotland Yard]]a, hakeri su uglavnom muškarci, najčešće bijelci, u dobi od 15 do 30 godina, arogantni, nekulturni, neuredni, te često ljubitelji [[Znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]].
Nedostatkom zakonske regulative [[kompjuter]]ski kriminal se sve više širi. Nije se očekivalo širenje mreže pa se nije pazilo na sigurnost već je bila bitna efikasnost i funkcionalnost. Profesionalni računalni kriminalci često su plaćeni kao špijuni ili teže ostvarenju osobne materijalne koristi. Natječu se tko će biti originalniji i napraviti veću nepodopštinu. Ponekad vode prave međusobne “virtualne ratove”. Česti su i sukobi oko dokazivanja autorstva, a i međusobno se intenzivno špijuniraju.
[[Datoteka:JohnDraper_PyCon_2008.jpg|mini|desno|John Draper]]
[[Datoteka:Kevin Mitnick w Polsce 01 (ubt).png|mini|desno|200px|[[Kevin Mitnick]]]]
*'''Kevin Mitnick'''
[[Kevin Mitnick]] je jedan od najpoznatijih hakera na svijetu, a poznat je i pod nadimkom “Condor”. Uhićen je [[1995.]] godine zbog navodne provale u kompjutor [[Tsutome Shimomure]], stručnjaka za sigurnost kompjutorskih sustava. Objavio je njegov broj kreditne kartice, a uhvaćen je u zajedničkoj suradnji [[FBI|FBI-a]] i Shimomure. Njihov sukob je zapažen kao jedan od najzanimljivijih priča o hakerskim napadima u [[Povijest|povijesti]]. Taj njihov sukob je opisan u [[Knjiga|knjizi]] i [[Film|filmu]] istog naziva, ''Takedown''. Danas ima svoju tvrtku, '''''Mitnic Security Consulting''''', putuje [[svijet]]om i obučava [[računalni administratori|računalne administratore]] kako da se zaštite.
*'''Cliff Stoll'''
Cliff Stoll je poznat po izvršenju prvog ozbiljnijeg napada na mreži. Godine [[1986.]] upao je u mrežu ''ARPANET'' zbog greške u podacima o kompjutorima povezanim u mrežu, te je uspio kopirati podatke sa [[sveučilište|sveučilišnih]], [[vojska|vojnih]] i [[vlada|vladinih]] kompjutora u [[SAD]]-u.
=== Morisov crv ===
{{glavni|Računalni crv}}
Poznat je i napad iz [[1988.]] godine poznat kao Morisov crv (eng. Moriss Worm) kojeg je stvorio '''''Robert T. Morris'''''. To je bio prvi automatizirani mrežni sigurnosni napad. Morris je prva osoba koja je osuđena po [[SAD|američkom]] Zakonu o kompjutorskoj prijevari i zlouporabi iz [[1986.]] Osuđen je uvjetno na tri godine sa 400 sati rada i novčanom kaznom od 10. 500 dolara. Procjene [[Interpol]]a kompjutorski kriminalitet se po počinjenim štetama nalazi odmah iza trgovine drogom i oružjem. Anonimnost je jedna od temeljnih karakteristika kompjutorskog kriminaliteta.
=== Izvori ===
*Himanen P. ''Hakerska etika i duh informacijskog doba'', Zagreb : Naklada Jesenski i Turk, 2002.
*Panian Ž. ''Bogastvo interneta'', Zagreb : Strijelac, 2001.
*Dragičević D. ''Kompjuterski kriminalitet i informacijski sustavi'', 3. izd. Zagreb : IBS, 2004.
*''grupa urednika'', ''Enter'', 7/8 2008., izdavač: BUG d.o.o., ISSN 1333-7882
== Vidi još ==
*[[Trojanski konj (softver)|Trojanski konj]]
*[[Spyware]]
==Izvori==
<references/>
[[Kategorija:Računalna sigurnost]]
| 