Antun Kalac: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 4:
Rodio se u selu Žbrlinima na [[Pazinština|Pazinštini]]. U Pazinj je pohađao pučku školu te kod pazinskih [[franjevci|franjevaca]] nižu gimnaziju na njemačkome jeziku. U [[Trst]]u je nastavio srednjoškolsko obrazovanje, pohađavši višu gimnaziju. U [[Gorica|Gorici]] i Trstu išao je na bogosloviju.
 
U Pazinu se zaredio 1875. godine. Ondje je bio [[kapelan]]om do 1882. godine. Nakon toga premješten je u [[Buzet]], gdje je bio [[župnik]]om i [[dekan]]om. 30. kolovoza 1906. opeopet je u Pazinu. Ondje je postavljen na dužnost [[prepozit]]a i dekana. Njegov je hrvatski preporodni rad bio iznimno snažan, a trag je ostavio na [[Buzeština|Buzeštini]] i osobito u rodnoj [[Pazinština|Pazinštini]] , gdje je bio duhovnikom. Promicao je hrvatsko školstvo i branio narodna prava Hrvata nau Istri. Zbog svog je rada bio predmetom napada vladajućih talijanskih i [[talijanaši|talijanaških]] struktura.
 
Pripadao je najznamenitijim Istranima svog vremena koji su branili, čuvali i štitili hrvatski nacionalni duh za burnih vremena [[talijanizacija Istre|talijanizacije Istre]]. Karakteriziralo ih je da su bili članovima [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]: [[Juraj Dobrila]], [[Matko Brajša]], [[Viktor Car Emin]], [[Ivan Cukon]], [[Ivo Glavina]], [[Šime Kurelić]], [[Luka Kirac]], [[Eugen Kumičić]], Šime Kurelić, [[Matko Laginja]], [[Matko Mandić]], [[Fran Matejčić]], [[Ivan Rendić]], [[Josip Ribarić]], [[Vjekoslav Spinčić]], [[Vinko Šepić]], [[Dinko Trinajstić]], [[Tone Peruško]], [[Zvane Črnja]].<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac421.nsf/AllWebDocs/Zrcalo_hrvatstva_u_Istri Matica hrvatska] Andrija Tunjić: Zrcalo hrvatstva u Istri, Vijenac broj 421, 22. travnja 2010. <br>{{Matica hrvatska}}</ref>
 
Osim što je bio duhovni, prinos hrvatstvu dao je i u književnosti. U hrvatskoj je književnosti značajan kao osoba koja je pridonijela razvitku hrvatskog pjesničkog izričaja nau Istri u 19. i 20. stoljeću. Pjesme je objavljivao u [[Naša sloga|Našoj slozi]]. Osim njih, bilo je njegovih proznih i dramskih pokušaja. Pjesme su mu odražavale njegovu svijest i zauzetost za hrvatstvo.
 
Ističe mu se pjesma ''Predobri Bože'', koju se jedno vrijeme smatrala himnom istarskih Hrvata. Uglazbio ju je poznati hrvatski skladatelj s Istre [[Matko Brajša]] Rašan. Preveo je [[Friedrich Schiller|Schillera]] (Pjesma o zvonu), Rapiccija (poema ''Istra'', jedini prepjev na hrvatski do danas). Preveo je i antičkog pisca [[Vergilije|Vergilija]] (Ecloge i Georgicon).