Tramvajski promet u Dubrovniku: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m dopuna članka |
||
Redak 1:
{{Infookvir tramvajski promet
| ime =Tramvajski promet u Dubrovniku
| slika =
| opis slike =Dubrovački tramvaj oko 1912.
| opis slike =Motorna kola i otvorena prikolica u Tehničkom muzeju u Zagrebu▼
| dijagram =
| država =[[Hrvatska]]
Line 12 ⟶ 13:
| web =
| duljina trase =
| širina kolosijeka =
| depoi =1
| linije =2
Line 18 ⟶ 19:
| vozni park =
}}
'''Električni tramvaj u Dubrovniku''' je povezivao [[Dubrovnik]] s [[Gruž]]em, koji tada nije bio sastavni dio grada, a od [[1910.]] do [[1970.]] Bio je to jedini [[tramvaj]] koji je prometovao u [[Dalmacija|Dalmaciji]]<ref name="100 godina dubrovačkog tramvaja"> Dobrodošli u Dubrovnik, zima 2010./11., ''100 godina dubrovačkog tramvaja'', TZ grada Dubrovnika, 2009., ISSN 1334-160X, str. 17.</ref>.
== Povijest ==
Gradnjom [[Uskotračna željeznica|uskotračne pruge]] Brod - Bosanski Brod - Doboj - Sarajevo - Dubrovnik - Zelenika, Dubrovnik dobiva na značaju u tadašnjoj [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Izgradnja pruge je potakla i ideju o povezivanju Gruža i Pila, a obzirom da je Gruž u to vrijeme bio luka ali i periferija grada. Prva pretpostavka za ostvarenje ove ideje bila je izgradnja i početak rada [[Elektrana|elektrane]] u Dubrovniku 1. lipnja 1901. Već 1905. je osnovan Odbor za gradnju električnog tramvaja. Gradnja je napravljena (za to vrijeme) u rekordnom roku od 48 radnih dana. Širina kolosijeka bila je 760 mm. Od tvrtke "Grazer Wagonen und Maschinenfabrik" iz [[Graz]]a nabavljeno je pet motornih kola (označenih brojevima od 1 do 5), tri zatvorene prikolice (označene brojevima 21, 22 i 23) te kolni ormar i kolni slog.<ref name="100 godina dubrovačkog tramvaja"/>
== Prometovanje tramvaja ==
Promet je pušten u pogon [[22. prosinca]] [[1910.]] Postojale su dvije tramvajske linije: od [[Pile, Dubrovnik|Pila]] do kolodvora (željezničke stanice) te od Pila do [[Lapad]]a. U motorna kola putnici su ulazili na stražnjoj, a izlazili na prednjoj platformi, a u prikolicu su ulazili sa svih strana.
Uoči [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] postojala je zamisao da se pruga produži od Pila do [[Ploče-Iza Grada|Ploča]]. Bila su osigurana i znatna sredstva za to, međutim, ta zamisao nikada nije realizirana<ref name="Priče iz knjige"> [http://dubrovniknet.hr/novost.php?id=19402#.UpjOz9LuLIo Priče iz knjige „Dubrovački spomenar“ Vedrana Benića: Dubrovački tramvaj] Pristupljeno 29. studenoga 2013.</ref>.
Zanimljivosti vezane za dubrovački tramvaj su da je od samog početka prometovanja postojao je i vagon za poštu, a mogle su se naručiti i posebne tramvajske vožnje izvan voznog reda.<ref name="Priče iz knjige"/>
== Kraj prometovanja ==
▲
Usljed dotrajalosti i otkazivanja kočnica, [[7. ožujka]] [[1970.]] dogodila se [[prometna nesreća]] u kojoj je tramvaj broj 5 iskočio iz tračnica. Tom prilikom poginuo je jedan putnik, a četrnaest ih je bilo ozlijeđeno. Dva dana nakon nesreće promet na relaciji Pile – Bolnica je obustavljen, a 20. ožujka iste godine tramvajski promet u Dubrovniku je potpuno obustavljen.<ref>[http://www.dubrovacki.hr/clanak/49243/prije-43-godine-dogodila-se-najteza-nesreca-u-povijesti-dubrovackog-tramvaja Prije 43 godine dogodila se najteža nesreća u povijesti dubrovačkog tramvaja] Pristupljeno 7. ožujka 2013.</ref>
Jedna garnitura motornih kola (br. 7) s otvorenom prikolicom (br. 23) iz 1912. danas je izložena u [[Tehnički muzej u Zagrebu|Tehničkom muzeju u Zagrebu]].
== Izvori ==
Line 29 ⟶ 41:
==Vanjske povezinice ==
{{commonscat|Trams in Dubrovnik}}
* [http://www.dubrovacki-tramvaj.com/ Dubrovački tramvaj]
* [http://tehnicki-muzej.hr/hr/odjeli/promet,7.html?item=95 Dubrovački tramvaj u Tehničkom muzeju u Zagrebu]
{{Vrste tramvaja u Hrvatskoj}}
| |||