Dolnji kraji: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 81:
U 12. stoljeću tu postoji nekoliko građevina profana i sakralna karaktera, npr. crkva u romaničkome stilu na mjestu mlade gotičke crkve [[sv. Marija|sv. Marije]]. Još jedna romanička građevina stajala je u donjemu dijelu grada, a na Carevu polju otkrivenaje romanička reljefna ploča. U 13. i početkom 14. stoljeću gradi se veliki zid oko naselja, koji se u drugoj polovici 14. stoljeća znatno pojačava, tada se na citadeli izgradjuje dvor u oblicima retardirane romanike. Pokraj [[Medvjed-kula|Medvjed-kule]] kleše se u podzemlju dvorana na dva poda, poznata pod imenom Katakombe, koja je vjerojatno trebala služiti kao prostor za odvijanje rituala Zmajeva reda. Sudeći po grbu u predvorju, prostorje klesan po nalogu hercega Hrvoja, možda potkraj njegova života jer je rad ostao nedovršen.<ref name="HercegBosna" />
U najstarijem popisu franjevačkih samostana u Bosni od 1385. - 1390., samostan i crkva u Jajcu ne spominju se, ali su postojali, kada je [[sv. Jakov Markijski]] boravio u Bosni, 1432. - 1438. Herceg [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]], koji je osnovao i izgradio Jajce prema uzoru anžuvinskoga grada [[D'Uovo]] u [[Napulj]]u, u samom brijegu povrh mjesta Jajca iskopao je za se grobnu crkvu u [[romanika|romanskom stilu]]. Crkva sv. Ivana u [[Podmilačje|Podmilačju]] niže Jajca, koju su katolici jedinu sačuvali u svojim rukama iz doba prije turskoga zauzeća, građena je u [[gotika|gotskom]] slogu, po svoj prilici početkom 14. stoljeća. Drugu crkvu pod imenom sv. Katarine podigla je [[Katarina Kosača-Kotromanić|bosanska kraljica Katarina]] prije 1458.<ref name="Domo">[[Dominik Mandić]], ''[[Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga)|Etnička povijest Bosne i Hercegovine]]'', Ziral, Mostar, 1982. (pretisak)</ref>
Otprilike u isto doba [[bosanski franjevci|franjevci]] podizu na ruševinama romaničke crkve svoj samostan sv. Marije, pri čemu zadržavaju romanički zapadni portal starije građevine, iznad kojega umeću gotičku rozetu. Oko 1460. na sjeveroistočnoj strani crkve dograđen je toranj sv. Luke, koji je u donjim dijelovima bio izveden u gotičkome stilu, dok su gornje tri galerije bile oblikovane kao romaničke [[trifora|trifore]]. Toranj je pravljen u romanskom slogu po uzoru sličnih zvonika u Emiliji i Mletačkoj krajini u Italiji. Budući da se za takvu građevinu potrebno mnogo novaca, misli se, da je crkvu, uz koju se diže zvonik, podigla kraljica Katarina. Po narodnom sjećanju ta se crkva zvala "sv. Luke", jer su se u njoj neko vrijeme čuvale moći toga sveca.<ref name="Domo" />
| |||