Inačica od 4. prosinca 2013. u 20:29 uredi T.R. Mustela putorius (razgovor \| doprinosi) 11 edits m ispravak netočnog navoda. Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 5. prosinca 2013. u 00:05 uredi ukloni ovu izmjenu BlackArrow (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 21.672 edits Uklanjanje izmjene što ju je unio T.R. Mustela putorius (Razgovor sa suradnikom:T.R. Mustela putorius) Novija izmjena →
Redak 17: \| species = ''[[Divlje govedo\|Bos taurus]]'' \| subspecies = Domaće govedo \| troimeno = ''Bos ~~gula~~taurus taurus'' \| troimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus\|Linnaeus]], 1758. }} '''Domaćim govedom''', često jednostavno samo '''govedom''' nazivaju se [[domesticiranje\|domesticirani]] potomci [[divlje govedo\|divljeg goveda]] (~~lat.~~ ''Bos ~~gula~~ taurus''). ~~Pripitomljavanje~~Domesticiranje je ~~nastupilo~~počelo ~~prije~~prvo ~~6000~~radi ~~godina~~mesa, ua ~~Egiptu.~~kasnije Uradi ~~početku~~[[mlijeko\|mlijeka]] sei ~~rabilo~~njihove ~~kao~~snage ~~radna~~korištene ~~snaga i~~za ~~prehrana~~vuču. == Pripitomljavanje == ~~== Način života i razmnožavanje ==~~ Današnje domaće govedo prvobitno je došlo iz [[Anatolija\|Anatolije]] i s [[Bliski istok\|Bliskog istoka]]. Domesticiranje domaćeg goveda počelo je već u [[9. tisućljeće pr. Kr.\|9. tisućljeću pr. kr.]]. Dokazom se smatra da su od 8 300. pr. Kr. stigli zajedno s poljoprivrednicima na [[Cipar]] na kojem do tada nije bilo goveda. * Hrana: domaće govedo je preživač koji jede travu. Zimi se hrani žitom, repom i kukuruzom. Ljeti pojede manje od 50 kg trave dnevno. * Neprijatelji: grabežljivi sisavci i nametnici Od tada su ljudi uzgojili veliki broj različitih pasmina domaćih goveda gdje su djelomično križali ''Bos taurus'' s drugim vrstama [[goveda]]. Domesticirane su i druge vrste goveda, prije svega u [[Azija\|Aziji]]. Tako od podvrste divljeg goveda, zebu, (''Bos primigenius'', ponekad ''Bos taurus'') potiče domaće govedo podvrste [[zebu]] (''Bos primigenius indicus'', ponekad ''Bos taurus indicus''), goveda [[banteng]] (''Bos javanicus'') potiče balisko domaće govedo (''Bos javanicus'' f. domestica), gajal (''Bos gaurus'' f. frontalis) potiče od [[gaur]]a ((''Bos gaurus''), [[domaći jak]] (''Bos mutus'' f. grunniens) od divljeg jaka (''Bos mutus''), i, za razliku od pravih goveda iz roda Bos, u Aziji je domesticiran je i [[domaći bivol]] (''Bubalus bubalis'' f. bubalis) iz roda Bubalus, od [[azijski vodeni bivol\|azijskog vodenog bivola]] (''Bubalus bubalis''). * Nagon za zajednicom: živi u stadu Nakon 8 mjeseci života junice su spolno sazrijele, no dopušta se raspold nakon 2,5 godine starosti. Pare se početkom kalendarne godine u razdoblju od sječna do ožujka. Mladunce, telad, nose 330 dana, a u nekim slučajevima i oko 310 dana. U prosjeku se izlegne samo jedno tele. == Uobičajeni nazivi == * mladunci goveda nazivaju se "tele", u množini ~~telci~~telići ili telad * muško spolno zrelo govedo u dobi između mladunačke i pune zrelosti je "~~bik~~junac", a žensko "junica"; razlikuju se od bika i krave po tome što pokazuju spolni nagon, no nisu se parile niti su tjelesno razvijene do kraja <ref>[http://www.vef.hr/org/stocarstvo/prezentacije/Za_Web_pasminska/Seminari/1_seminar.pdf Veterinarski fakultet] </ref> * spolno zrela ženka domaćeg goveda naziva se "krava", "muzna krava" ili "mliječna krava". * krava koja nosi mladunca, bremenita krava je "~~breja~~steona krava" * spolno zreo mužjak domaćeg goveda naziva se "~~vol~~bik". ** [[kastracija\|kastrirani]] mužjak domaćeg goveda naziva se "~~bik~~vol". [[Datoteka:Boškarin.JPG\|thumb\|Hrvatska [[autohtonost\|autohtona]] pasmina [[Boškarin]].]] == Korištenje == Najveći broj domaćih goveda koja se uzgajaju radi [[meso\|mesa]] je u [[~~Argentini~~Brazil]]u, oko 200 milijuna. Domaća goveda uzgojena su u vrlo velikom broju različitih [[pasmina]]. Pri tome, pasmine su rezultat ciljanog odabira životinja koje se međusobno pare kako bi se dobili potomci određenih svojstava. Pored mesa, [[mlijeko\|mlijeka]] i [[koža\|kože]], [[izmet]] domaćih goveda je vrlo cijenjeno prirodno [[gnojivo]] u [[poljoprivreda\|poljoprivredi]], a služi i kao [[gorivo]]. U velikim dijelovima svijeta domaće govedo, posebno volovi, koriste se i za vuču, a imaju i važnu ulogu u [[oranje\|oranju]]. Pasmine su razvijane ciljanim parenjem roditeljskih životinja s određenim osobinama, kako bi se kod potomaka sustavno pojačavale željene osobine. Pri tome, slijedila su se dva glavna smjera, povećanje količine mlijeka i povećanje količine i kvalitete mesa. == Rasprostranjenost == [[Datoteka:CH cow 2.jpg\|200px\|desno\|thumb\|Krava u [[Švicarska\|Švicarskoj]].]] Domaće govedo je rasprostranjeno širom svijeta, pri čemu su [[zebu]] pasmine bolje prilagođene [[tropi]]ma nego domaća goveda europskog porijekla. Od kraja [[15. stoljeće\|15. stoljeća]] Europljani dovode domaće govedo u [[Amerika\|Amerike]], na niz [[otok]]a, u [[Australija\|Australiju]] i na [[Novi Zeland]] gdje se vrlo brzo razvijaju krda podivljalih goveda. Međutim, od [[18. stoljeće\|18. stoljeća]] ta krda se počinju propadati, iz nikad do kraja objašnjenih razloga. Danas postoji samo još na otoku [[Otok Amsterdam\|Amsterdam]] jedna [[populacija]] podivljalih domesticiranih goveda. Line 48 ⟶ 50: Krave se u zadnje vrijeme kolju u velikom broju. Najpoznatije klaonice krava nalaze se u Americi. Najveći broj domaćih goveda postoji u [[~~Kin~~Indija\|~~<nowiki/>]][[Kini\|Kin]][[Kini\|i~~Indiji]], (oko 226 milijuna). U [[~~Indiji~~Kina\|Kini]] ih je "samo" oko ~~188~~108, a u [[SAD]]-u 96 milijuna. == Značenja == *'''kršćanstvo''' - Simbolom je [[evanđelje\|evanđelista]] [[~~Mateja~~sveti Luka\|Luke]] <ref>[http://zupa-medulin.com/index.php?option=com_content&task=view&id=16&Itemid=332 Župa Medulin] </ref>. == Izvori i referencije ==

Domaće govedo: razlika između inačica