Pelješac: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 35:
U ranom srednjem vijeku krojenje granica se vršilo ratovima i pravo vlasništva na Pelješac su polagali mnogi. Slabljenjem rimskog carstva , posebno njegovog zapadnog dijela u čijem je sastavu bio Pelješac, na to područje počinju se doseljavati Slaveni koji formiraju svoje političke tvorevine zvane [[sklavinije]]. Pelješac je potpao pod [[Zahumlje]] koje je bilo svojevrsna [[tampon zona]] između Hrvatskog kraljevstva, [[Raška (država)|Raške]] i Dubrovnika. <ref>Glamuzina, str. 15</ref> Zahumlje je uspjelo održati svoju samostalnost balansiranjem između okolnih sila te je Pelješac bivao pošteđen od velikih ratnih pustošenja. Od 11. stoljeća Pelješcem i Zahumljem vladaju dukljanski, raški, bizanstski i ugarsko-hrvatski vladari.
Godine 1326. [[Dubrovačka republika|Dubrovnik]] je sklopila savez sa kraljevinom Bosnom te nakratko osvojila Pelješac. Godine 1331. izbija rat za prijestolje u Raškoj a bosanski ban Stjepan II. Kotomanić provaljuje u Zahumlje i nanosi velike štete dubrovačkoj imovini na Pelješcu. <ref>Glamuzina, str. 22</ref> Iduće godine Dubrovčani sa svojom diplomacijom uspijevaju dogovoriti mir i ishoditi dokument kojim godine 1333. kupuju Pelješac od srpskog cara [[Dušan Nemanjić|Dušana]] i bosanskog bana [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana Kotromanića]].<ref>Glamuzina, str. 22</ref> Dolaskom Pelješca pod vlast Dubrovnika svo stanovništvo biva proglašeno dubrovačkim kmetovima. Kako je u to doba Pelješac kopnenoo bio odvojen od Dubrovnik trebalo je organizirati obranu kao i upravu. <ref>Glamuzina str. 29</ref>Ispod brda Podzvizd, gradi se novi grad [[Ston]], a njegove zidine koje imaju zadaću zaštite solane u Stonu jer tada Dubrovnik nije imao kopnene veze sa
Brodogradnja je na Pelješcu doživjela nagli razvoj u 15. i 16. stoljeću u Stonu. Međutim najveći razvoj će doživjeti u Orebiću u drugoj polovici 16. stoljeća.<ref>Glamuzina str. 32</ref>
===Novi vijek i suvremeno doba===
| |||