Suradnik:Zblace/Dokazni/Istospolna seksualnost: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 9:
20. stoljeće iznjedrilo je „[[seksualna revolucija |seksualnu revoluciju]]“, razvoj [[feminizam|feminističkog]] pokreta, [[emancipacija |emancipaciju]], a potom razvoj skupina koje svoj identitet grade kao „seksualne“ i „rodne“ manjine.
== Razvoj nazivlja i destigmatizacija ==
Iako riječ „''homoseksualac''“ nije uvredljiva sama po sebi, činjenica je da se počela rabiti u medicinskome miljeu (skovana je 1869. od strane austrijskog novinara Karl – Maria Kertbeny) što osobe na koje se odnosi podsjeća na prošlost u kojoj ih se smatralo bolesnima ili mentalno poremećenima.
Redak 20:
Umjesto pojma ''homoseksualnosti'', iza kojeg počiva mentalna predodžba personalizirane sklonosti ili homoseksualne osobe, ranije je postojao samo istospolni seksualni čin, to jest skup (ne uvijek jasno povezanih) seksualnih radnji koje su odstupale od društvenih normi.<ref>A Štulhofer: Kako se orijentišemo: studija o seksualnoj orijentaciji /ur. T. Nikolić/. Beograd: Deve, str. 7-31. </ref> Pod ''sodomijom'' su se podrazumijevale različite (nereproduktivne) radnje, od analnog i oralnog odnosa, koji je mogao uključivati isti ili suprotni spol, do masturbacije i seksualnih kontakata sa životinjama.
Proces destigmatizacije osobito je bio intenzivan tijekom 1990-tih na budući da su s vremenom pojedini pojmovi poprimili negativnu konotaciju. Pojava epidemije bolesti koja se sredinom 1980-tih širila u zajednicama homoseksualaca, od sjeverno američkih gradova došla je do naših krajeva. Ova bolest, poznata u prvo vrijeme kao "pederska kuga" dok nije bio poznat uzročnik, ulazi u naš leksik preko francuske varijante - akronim "SIDA". Za spolno prenosivu bolest akronim [[SIDA]] počeo se pisati sa malim slovima i sklanjati kao imenica u ženskom rodu (sida, side, sidi) i postala je jednostavna za uporabu, no u trenutku pojave imala je negativnu konotaciju, uz derivirani pojam „sidaš“. Neki smatraju da je korektnije upotrebljavati englesku skraćenicu „AIDS“, s dugoročnim ciljem da se i ta riječ potisne i da u svakodnevnoj uporabi ostane samo HIV. Kao prelazni oblik preporučen je prijelazni oblik HIV/AIDS. Hrvatski neologizam „[[Sindrom stečene imunodeficijencije|kopnica]]“ danas se rijetko upotrebljava, te iako je početno bio uobičajen u zdravstvenom odgoju, i medicinskoj zajednici, smatra se da je stekao negativnu konotaciju. <ref>T Vurušić: Zašto Savjetujemo prihvatljive pojmove? HIV/AIDS info, br. 1 (VII) 2006 ISSN 1332-7445</ref>▼
Naziv „prodavatelj/prodavateljica seksualnih usluga“ obuhvaća sve osobe koje su upletene u seksualnu industriju <!-- Ne obuhvaća kupce -->. Predlaže se ovaj naziv umjesto naziva „[[prostitutka]]„ ili „kurva“. Nadalje, smatraju da je naziv „svodnik“ prihvatljiv, dok se naziv „makro“ doživljava kao neprihvatljiv.▼
Udruga HUHIV te niz NGO koji se bore za pravo rodnih i spolnih manjina, ističu putem brojnih kampanja nužnost destigmatizacije rizičnih osoba, te uvode "poželjne i nepoželjne termine" odnosno postupno proširuju listu "nepoćudnih riječi".
▲Za spolno prenosivu bolest akronim [[SIDA]] počeo se pisati sa malim slovima i sklanjati kao imenica u ženskom rodu (sida, side, sidi) i postala je jednostavna za uporabu, no u trenutku pojave imala je negativnu konotaciju, uz derivirani pojam „sidaš“. Neki smatraju da je korektnije upotrebljavati englesku skraćenicu „AIDS“, s dugoročnim ciljem da se i ta riječ potisne i da u svakodnevnoj uporabi ostane samo HIV. Kao prelazni oblik preporučen je prijelazni oblik HIV/AIDS. Hrvatski neologizam „[[Sindrom stečene imunodeficijencije|kopnica]]“ danas se rijetko upotrebljava. <ref>T Vurušić: Zašto Savjetujemo prihvatljive pojmove? HIV/AIDS info, br. 1 (VII) 2006 ISSN 1332-7445</ref>
▲
Pogrdni nazivi nanose uvredu i bol, diskriminirajući su, te se ne bi trebali koristiti, a naročito ne u javnom govoru, govoru u medijima, osim ako se radi o izravnim citatima koji se odnose na osobne predrasude osobe koju se citira: "peder", "pederko", "pederčina", "pešo", "guzičar", "lezba", "lezbača", "homo", "homi", "kraljica (teatra)", "ona-on", "on-ona", "dajguz", "đukica", "tranzić", "tranzi", "topli brat". <ref>[http://huhiv.hr/wp-content/uploads/2011/11/Tablica-prihvatljivih-pojmova.pdf] TABLICA PRIHVATLJIVIH POJMOVA Hrvatska udruga za oboljele od HIV-a (HUHIV) </ref>
Nazivi "homić", homoseksualac (vok.jd. homoseksualče) i homoseksualka
Također je upitno, je li naziv "homoseksualnost" pogrdan - postoje prijedlozi da se u javnom govoru koristi naziv "istospolna orijentacija".
| |||