Šipan: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 22:
Procvat je Šipan doživio za vrijeme [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] kada su glavne i najsnažnije djelatnosti bile [[brodogradnja]], [[pomorstvo]], [[maslinarstvo]], [[ribarstvo]] i [[vinogradarstvo]]. Nakon [[Potres u Dubrovniku 1667.|velikog potresa]], a zatim i požara u kojima je u 17. stoljeću stradao Dubrovnik, gospodarstvo počinje propadati. Najteže je stanje zabilježeno za vrijeme velike gospodarske krize u 20. stoljeću popraćeno snažnom emigracijom. Većim ulaganjima u posljednjih desetak godina situacija se popravlja i otok ponovno doživljava revitalizaciju.
 
Godine [[2001.]] otok je prigodom desete obljetnice utemeljenja ''Fondacije Arch'' Suđurađ posjetila Francesca von Habsburg s predstavnicima Fondacije i njezinim gostima. Istog ljeta Šipansku Luku posjetila je [[Monako|monegaška]] princeza Carolina od Monaca sa suprugom Ernstom Augustom od Hannovera te djecom Andreom, Pierrom, Charlottom i Alexandrom. Jahta ''Pachta'' III. usidrila se u blizini prolaza Harpoti. Također je isto mjesto istog ljeta posjetio [[Belgija|belgijski]] kralj [[Albert II.]] s kraljicom Paolom. Zazanimao se za kupnju dvorca Glavić, ali je odustao jer je želio kuću na samoj morskoj obali.
=== Stanovništvo i prirodni svijet ===
 
Od nekadašnjih gotovo 7000 stanovnika danas na otoku živi njih svega 450 uglavnom starije životne dobi. Čitav je otok prekriven mediteranskom vegetacijom, a izmjenjuju se makija, šume alepskog bora i kamenjar. Na prostorima koje je kultivirao čovjek dominiraju masline, smokve, vinova loza, šipak i rogač, a navedene kulture sve više nestaju jer ih nema tko obrađivati. Zanimljivo je da je Šipan ušao u Guinnessovu knjigu kao otok s najviše maslina u odnosu na svoju veličinu i broj stanovnika.
=== Gospodarstvo ===
Od nekadašnjih gotovo 7000 stanovnika danas na otoku živi njih svega 450 uglavnom starije životne dobi. Čitav je otok prekriven mediteranskom vegetacijom, a izmjenjuju se makija, šume alepskog bora i kamenjar. Na prostorima koje je kultivirao čovjek dominiraju masline, smokve, vinova loza, šipak i rogač, a navedene kulture sve više nestaju jer ih nema tko obrađivati. Zanimljivo je da je Šipan ušao u Guinnessovu knjigu kao otok s najviše maslina u odnosu na svoju veličinu i broj stanovnika. Godine [[1999.]] zabilježen je rekordan urod maslina. Prerađeno je 115 930 kg, od čega na Suđurđu 39 600, a u Šipanskoj Luci 76 330. Iste godine započela je izgradnja uljare, te je na mjestu nekadašnje suđurske mlinice otvorena konoba. Iduće godine započeli su radovi na obnovi područne osmorazredne škole i župne kuće u Šipanskoj Luci. Godine [[2001.]] uređeno je parkiralište na Suđurđu i proradila prva pekarnica u Šipanskoj Luci i pizzerija u Suđurđu. Također je sanirana riva i spojena obala u Šipanskoj Luci.
 
=== Kulturno blago ===
Na ovom malom prostoru nalaze se 42 stara ljetnikovca i 34 crkve; dokaz da je ova oaza mira i ljepote bila prepoznata kao mjesto ladanja dubrovačke vlastele. Iako su mnogi zapušteni, obnavljaobnovljen seje dvorac obitelji Vice Stjepovića-Skočibuhe. Predromanička ranosrednjovjekovna crkvica u Suđurđu posvećena sv. Stjepanu, koju je dao izgraditi hrvatski kralj Stjepan Miroslav, obnovljena je [[2012.]] godine. Na uzvisini [[Pakljena]] nalazi se crkvica, te se pruža odličan pogled na cijeli otok. S uzvisine se mogu vidjeti lanci brda Dubrovačkog primorja, otoci Jakljan i Mljet, poluotok Pelješac, brda poviše Rijeke dubrovačke, gruški neboderi i dubrovačko brdo Srđ. Prilikom radova na trajektnom pristaništu 1997. godine pronađen je antički brod s dijelovima [[amfora]] i drugog brodskog posuđa. U mjestu Šipanska Luka nalaze se na jednoj sada privatnoj kući predromanički pleteri, te u maslinicima prapovijesne gomile.
 
==== [[ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe na Šipanu|Ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe]] ====
Gradnja ljetnikovca započeta u veljači, a završena u prosincu 1563. godine. Građen je od korčulanskog kamena, a cigla je bila dovezena iz [[Kupari|Kupara]]. Veći je objekt bio namijenjen stanovanju obitelji, a manja je kuća sagrađena za obiteljskog redovnika. Kapelica uz južni dio obiteljske zgrade bila je posvećena svetom Tomi. Kompleks koji je u potpunosti završen krajem 16. stoljeća obuhvaćao je obiteljsku kuću, dvije kule na tri kata(za obranu od gusara), vrt sa šetnicom pravokutnog oblika, crkvicu, lože, mlinicu, cisterne u kući i u kuli, spremišta, paviljon na teraci, most i utvrđeni ulaz.
 
U ljetnikovcu se nalazi renesansni pravokutni kamin s očuvanom štukodekoracijom nape (što je izuzetak na dubrovačkom području!), elegantni renesansni kameni umivaonik reljefno oblikovanih rubova i raritetan primjer '''jedinog sačuvanog''' drvenog balkona na području Mediterana iz 16. stoljeća . Uz ovaj ljetnikovac su ruševine ljetnikovca Getaldića.
 
== Promet ==
Otok je s kopnom povezan [[trajekt]]nom linijom [[Dubrovnik]] - [[Lopud]]- [[Suđurađ]]. Brodskom linijom [[Dubrovnik]] - [[Koločep]] - [[Lopud]] - [[Suđurađ]] - [[Šipanska Luka]]. Otok je također povezan brzom linijom sa otokom Mljetom. Sredinom srpnja [[2011.]] odlučeno je da trajekt ne vozi do Šipanske Luke, nego plovidbu počinje i završava u Suđurđu. Ta je odluka donesena zbog neisplativosti i smanjenja troškova. Izgradnja trajektnog pristaništa u Suđurđu dovršena je [[18. prosinca]] [[1997.]], a financirali su ju Ministarstvo obnove i razvitka i Fond za razvoj otoka iznosom od 4 500 000 kn.
 
Dva najveća naselja na otoku međusobno povezuje 5,2 km duga [[državna cesta D122]]. Dubrovačko autobusno poduzeće ''Libertas'' uvelo je [[22. listopada]] [[1998.]] redovnu liniju Šipanska Luka-Suđurađ, kojom su povezana jedina dva naselja na otoku. Prometuje omanji autobus, a uglavnom služi za prijevoz školske djece.
 
== Šport ==
 
U Suđurđu djeluje [[vaterpolo|vaterpolski]] klub [[vaterpolski klub Taurus|Taurus]], a u Šipanskoj Luci [[vaterpolski klub Šipan|Šipan]] koji je [[2000.]] osvojio Treću hrvatsku vaterpolsku ligu.
 
== Galerija ==
Line 57 ⟶ 63:
Slika:Crkva u Šipanskoj Luci.JPG|Crkva u Šipanskoj Luci
</gallery>
 
== Literatura ==
 
1. Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka IX., "Kulturno-prosvjetno društvo Primorac", Dubrovnik, 2006.
 
== Izvori ==