Šipan: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 22:
Procvat je Šipan doživio za vrijeme [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] kada su glavne i najsnažnije djelatnosti bile [[brodogradnja]], [[pomorstvo]], [[maslinarstvo]], [[ribarstvo]] i [[vinogradarstvo]]. Nakon [[Potres u Dubrovniku 1667.|velikog potresa]], a zatim i požara u kojima je u 17. stoljeću stradao Dubrovnik, gospodarstvo počinje propadati. Najteže je stanje zabilježeno za vrijeme velike gospodarske krize u 20. stoljeću popraćeno snažnom emigracijom. Većim ulaganjima u posljednjih desetak godina situacija se popravlja i otok ponovno doživljava revitalizaciju.
Godine [[2001.]] otok je prigodom desete obljetnice utemeljenja ''Fondacije Arch'' Suđurađ posjetila Francesca von Habsburg s predstavnicima Fondacije i njezinim gostima. Istog ljeta Šipansku Luku posjetila je [[Monako|monegaška]] princeza Carolina od Monaca sa suprugom Ernstom Augustom od Hannovera te djecom Andreom, Pierrom, Charlottom i Alexandrom. Jahta ''Pachta'' III. usidrila se u blizini prolaza Harpoti. Također je isto mjesto istog ljeta posjetio [[Belgija|belgijski]] kralj [[Albert II.]] s kraljicom Paolom. Zazanimao se za kupnju dvorca Glavić, ali je odustao jer je želio kuću na samoj morskoj obali.
Od nekadašnjih gotovo 7000 stanovnika danas na otoku živi njih svega 450 uglavnom starije životne dobi. Čitav je otok prekriven mediteranskom vegetacijom, a izmjenjuju se makija, šume alepskog bora i kamenjar. Na prostorima koje je kultivirao čovjek dominiraju masline, smokve, vinova loza, šipak i rogač, a navedene kulture sve više nestaju jer ih nema tko obrađivati. Zanimljivo je da je Šipan ušao u Guinnessovu knjigu kao otok s najviše maslina u odnosu na svoju veličinu i broj stanovnika.▼
=== Gospodarstvo ===
▲Od nekadašnjih gotovo 7000 stanovnika danas na otoku živi njih svega 450 uglavnom starije životne dobi. Čitav je otok prekriven mediteranskom vegetacijom, a izmjenjuju se makija, šume alepskog bora i kamenjar. Na prostorima koje je kultivirao čovjek dominiraju masline, smokve, vinova loza, šipak i rogač, a navedene kulture sve više nestaju jer ih nema tko obrađivati. Zanimljivo je da je Šipan ušao u Guinnessovu knjigu kao otok s najviše maslina u odnosu na svoju veličinu i broj stanovnika. Godine [[1999.]] zabilježen je rekordan urod maslina. Prerađeno je 115 930 kg, od čega na Suđurđu 39 600, a u Šipanskoj Luci 76 330. Iste godine započela je izgradnja uljare, te je na mjestu nekadašnje suđurske mlinice otvorena konoba. Iduće godine započeli su radovi na obnovi područne osmorazredne škole i župne kuće u Šipanskoj Luci. Godine [[2001.]] uređeno je parkiralište na Suđurđu i proradila prva pekarnica u Šipanskoj Luci i pizzerija u Suđurđu. Također je sanirana riva i spojena obala u Šipanskoj Luci.
=== Kulturno blago ===
Na ovom malom prostoru nalaze se 42 stara ljetnikovca i 34 crkve; dokaz da je ova oaza mira i ljepote bila prepoznata kao mjesto ladanja dubrovačke vlastele. Iako su mnogi zapušteni,
==== [[ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe na Šipanu|Ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe]] ====
Gradnja ljetnikovca započeta u veljači, a završena u prosincu 1563. godine. Građen je od korčulanskog kamena, a cigla je bila dovezena iz [[Kupari|Kupara]]. Veći je objekt bio namijenjen stanovanju obitelji, a manja je kuća sagrađena za obiteljskog redovnika. Kapelica uz južni dio obiteljske zgrade bila je posvećena svetom Tomi. Kompleks koji je u potpunosti završen krajem 16. stoljeća obuhvaćao je obiteljsku kuću, dvije kule na tri kata(za obranu od gusara), vrt sa šetnicom pravokutnog oblika, crkvicu, lože, mlinicu, cisterne u kući i u kuli, spremišta, paviljon na teraci, most i utvrđeni ulaz.
U ljetnikovcu se nalazi renesansni pravokutni kamin s očuvanom štukodekoracijom nape (što je izuzetak na dubrovačkom području!), elegantni renesansni kameni umivaonik reljefno oblikovanih rubova i raritetan primjer '''jedinog sačuvanog''' drvenog balkona na području Mediterana iz 16. stoljeća . Uz ovaj ljetnikovac su ruševine ljetnikovca Getaldića.
== Promet ==
Otok je s kopnom povezan [[trajekt]]nom linijom [[Dubrovnik]] - [[Lopud]]- [[Suđurađ]]. Brodskom linijom [[Dubrovnik]] - [[Koločep]] - [[Lopud]] - [[Suđurađ]] - [[Šipanska Luka]]. Otok je također povezan brzom linijom sa otokom Mljetom. Sredinom srpnja [[2011.]] odlučeno je da trajekt ne vozi do Šipanske Luke, nego plovidbu počinje i završava u Suđurđu. Ta je odluka donesena zbog neisplativosti i smanjenja troškova. Izgradnja trajektnog pristaništa u Suđurđu dovršena je [[18. prosinca]] [[1997.]], a financirali su ju Ministarstvo obnove i razvitka i Fond za razvoj otoka iznosom od 4 500 000 kn.
Dva najveća naselja na otoku međusobno povezuje 5,2 km duga [[državna cesta D122]]. Dubrovačko autobusno poduzeće ''Libertas'' uvelo je [[22. listopada]] [[1998.]] redovnu liniju Šipanska Luka-Suđurađ, kojom su povezana jedina dva naselja na otoku. Prometuje omanji autobus, a uglavnom služi za prijevoz školske djece.
== Šport ==
U Suđurđu djeluje [[vaterpolo|vaterpolski]] klub [[vaterpolski klub Taurus|Taurus]], a u Šipanskoj Luci [[vaterpolski klub Šipan|Šipan]] koji je [[2000.]] osvojio Treću hrvatsku vaterpolsku ligu.
== Galerija ==
Line 57 ⟶ 63:
Slika:Crkva u Šipanskoj Luci.JPG|Crkva u Šipanskoj Luci
</gallery>
== Literatura ==
1. Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka IX., "Kulturno-prosvjetno društvo Primorac", Dubrovnik, 2006.
== Izvori ==
|