Koločep: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Migrating 15 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q1323805 (translate me)
Nema sažetka uređivanja
Redak 15:
 
'''Koločep''' (dubr. ime Kalamota) je otok u [[Elafiti|Elafitskim otocima]], a ujedno i najjužniji hrvatski naseljeni otok. Smješten je zapadno od [[Dubrovnik]]a od kojeg je udaljen 3 km. Zapadno od Koločepa nalazi se [[Lopud]], a južno [[Sveti Andrija (Elafiti)|Sv. Andrija]]. Na najužem dijelu [[Koločepski kanal|Koločepskog kanala]], udaljenost između kopna i Koločepa je oko 1 km.
 
== Ime ==
 
Koločep je jedan od rijetkih, ako ne i jedini jadranski otok koji ima dva naziva. Mjesno stanovništvo gotovo isključivo rabi neslužbeni naziv Kalamota, a sebe naziva Kalamotezima. U prošlosti je otok uvijek nazivan ''Calamotta''. U najstarijem spisu Župnog arhiva na Koločepu iz [[1497.]] godine otok je označen imenom ''Calamotta''. Po svemu se može zaključiti da je naziv [[starogrčki jezik|grčkog]] podrijetla, tim više što grčka riječ ''Kalamos'' znači ribarski štap. Koločepljani ribarski štap, odnosno ribarsku trs, i danas nazivaju ''kalamuća''.
 
== Biljni pokrov ==
Line 36 ⟶ 40:
== Stanovništvo ==
[[Slika:LighthouseKolocep.jpg|minijatura|desno|250px|[[Svjetionik]] na Koločepu.]]
Apsolutno većinsko i autohtono stanovništvo na otoku su [[Hrvati]]. Kalamotezi žive u dva naselja, ''Gornjem Čelu'' koje se nalazi bliže Dubrovniku i ''Donjem Čelu'' - smještenom u dubokoj uvali koja gleda prema zapadu-sjeverozapadu. U [[14. stoljeće|14.]] i [[15. stoljeće|15.]] stoljeću na otoku je živjelo oko 2 000 stanovnika koji su posjedovali 37 većih brodova koji su plovili po cijelom Jadranu, pa čak i do [[Sicilija|Sicilije]]. Tijekom 15. stoljeća broj brodova narastao je na 65 (postojalo je i brodogradilište), ali preusmjerenjem pomorskog središta sa Sredozemlja na Atlantski ocean stanovništvo se raseljava uslijed propasti pomorstva. Koraljarstvo je također bilo unosna grana privređivanja, budući da su stari Koločepljani posebnim mrežama vadili [[koralj]]e iz Jadranskog i Egejskog mora i prodavali ih po Dubrovniku i Italiji. Godine [[1571.]] Turci su opustošili otok i odveli veliki broj stanovnika u sužanjstvo, ali ih je Dubrovačka Republika oslobodila plativši veliku otkupninu.
 
== Kultura ==
 
Na cijelom otoku postoji oko 17 vrijednih spomenika kulture, uglavnom manjih crkvica i kapelica koje potječu iz razdoblja do 16. stoljeća. Osim toga i veći dio stambenih i fortifikacijskih objekata predstavlja vrijedne i vrlo atraktivne primjere stare arhitekture. Nad samom lukom u Donjem Čelu nalazi se tvrđava Kaštio u čijim se podrumima za vrijeme napada gusara i pljačkaša moglo skloniti nekoliko stotina ljudi. Gornji dio Kaštia posve je uništen, ali sačuvani su podrumi dugi 30 m i široki 3 m. Iznad crkve matice nalazi se kula Toreta, visoka oko 14 m i široka oko 4 m sa svake strane. Povrh ulaza u kulu nalazi se maleni prozor kroz koji bi se na napadače lijevalo vruće ulje, smola i sl. ljetnikovce, polja i vinograde na Koločepu imale su vlastelinske obitelji Đorđići, Zamanje, Ranjine, Držići, Sorgo itd.
 
Najveća i najvažnija crkva na otoku je crkva matica posvećena Blaženoj Gospi, a potječe iz 12. ili 13. stoljeća. Iznutra je duga 13.6 m bez apside, a široka je 5 m. Najznačajnije očuvane kapelice su: kapela sv. Antuna Opata na predjelu Kaštio, sv. Trojstvo u zaseoku Mačus nasuprot glavnog pristaništa u Donjem Čelu, sv. Nikola na groblju i sv. Antun Padovanski u Gornjem Čelu. Na predjelu koji se danas zove ''Ispod Sv. Petra'' nekoć je bila kapela posvećena sv. Petru. Neko je vrijeme njen upravitelj i kapelan bio poznati dubrovački komediograf [[Marin Držić]]. U kapeli sv. Nikole na groblju pronađene su [[freske]] koje upućuju na zaključak da je kapela starija nego što se mislilo.
 
== Zanimljivosti ==
Line 56 ⟶ 66:
*[http://www.kolocep.com O Koločepu]
*[http://www.jadrolinija.hr/default.aspx?dpid=1304 Trajektne veze]
 
== Literatura ==
 
1. Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka IX., "Kulturno-prosvjetno društvo Primorac", Dubrovnik, 2006.
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
{{Mrva-otok}}
{{Hrvatska otočja - Elafiti}}
{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}