Hrvatsko proljeće: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ispravak |
Ispravljeno je nekoliko grešaka i nepreciznosti te pristranih tvrdnji u tekstu. |
||
Redak 8:
== Korijeni ==
Jedni proljeće smatraju pokretom koji je nastao koncem šezdesetih i 1970. i 1971. godine, a da je okončan 1. prosinca 1971. Titovom [[sječa Hrvatske u Karađorđevu|sječom Hrvatske u Karađorđevu]].<ref name="Hrvatski fokus">[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/hrvatska/114-josipoviev-glavni-analitiar-zaziva-nove-istke Hrvatski fokus] [[Mato Dretvić Filakov]]: Josipovićev „glavni analitičar“ zaziva nove čistke. Podnaslov: Hrvatsko proljeće je zapravo bilo „sukob naljevici“ između „unitarista“ i „progresista“, koje su protivnici proglasili „nacionalistima“ i tako se lakše obračunali s njima, [[Hrvatski fokus]], 15. travnja 2010.</ref>
Korijeni su mu pak nastali u prvim godinama poraća 2. svjetskog rata. Pokret je bio iz više središta koja su djelovala neovisno jedna o drugima. To su bili KPH (SKH), hrvatska sveučilišna središta u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Sarajevu, Mostaru i Osijeku, Katolička Crkva, HAZU (ondašnja HAZU), [[Hrvatska matica iseljenika]] (ondašnja Matica iseljenika Hrvatske), [[Matica hrvatska]], [[Hrvatski institut za povijest|Institut za povijest radničkog pokreta]], razni nakladnici te velika poduzeća.<ref name="Cerovac">[http://pollitika.com/masovni-pokret-u-hrvatskoj-1971-godine-0 Pollitika] [[Ivan Cerovac]]: Masovni pokret u Hrvatskoj 1971.godine, 16. srpnja 2007. </ref> Nezadovoljnici u vladajućoj stranci su stvorili oporbu nakon što je ubijen [[Andrija Hebrang]]. Daljnji poticaj zbijanju redova bila su očita izigravanja hrvatskih gospodarskih i političkih interesa u komunističkoj Jugoslaviji.<ref name="Cerovac"/> Od 1955. na čelu tog pokreta je [[Većeslav Holjevac]], a onda uz njega se pojavljuju djelom [[Ivan Šibl]], [[Marko Koprtla]], generali JNA dr. [[Franjo Tuđman]], [[Nikola Kaić]], [[Ivan Rukavina]], [[Janko Bobetko]], admiral JRM [[Srećko Manola]], pukovnik JNA [[Ivan Mutak]], [[Zvonimir Komarica]], razni hrvatski partizanski borci, brojni umjetnici, novinari te mlađi politički radnici. Cilj te nacionalno svjesne struje u SKH bio je sukladno mogućnostima i ideoloških ograničenja u SR Hrvatskoj obrazovati stranačke kadrove koji će biti nacionalno orijentirani te ih razmjestiti diljem važnih mjesta u državnoj, gospodarskoj i stranačkoj upravi a radi suzbijanja centralističkih tendencija iz Beograda.<ref name="Cerovac"/>
Redak 101:
== Hrvatsko proljeće izvan SFRJ ==
Hrvatsko je proljeće nastavljeno u emigraciji. Val političkog, policijskog i obavještajnog terora u Hrvatskoj potkraj 1971. i tijekom 1972. prouzročio je najveći egzodus Hrvata sve od [[svibanjska katastrofa|propasti hrvatske države]] nakon svršetka Drugog svjetskog rata.<ref name="HICbr.227"/> U
== Poznati proljećari ==
Redak 206:
== Progoni proljećara ==
Udar i medijska hajka na Hrvatsku, Hrvate i hrvatske proljećare bili su postojali cijelo vrijeme hrvatskog proljeća, i prije same prosinačke sjednice u Karađorđevu koja je označila sječu Hrvatske.
Iz sindikalnog je vodstva isključeni nacionalni vođe i to prije karađorđevske sječe. <ref name="Cerovac"/>
| |||