Transkripcija i transliteracija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
LeoZ (razgovor | doprinosi)
m dodani hrvatski nazivi
Redak 51:
 
=== Transkripcija ćirilićnih imena ===
 
Također se fonetiziraju, a za [[ruski jezik|ruska]], [[bjeloruski jezik|bjeloruska]] i [[ukrajinski jezik|ukrajinska]] posebna slova vrijede ova pravila:
 
* rus. '''Ё''' > '''e''' ('''ë''')<ref name="HP1994"/>
* bjelorus. '''Ё > jo'''
* rus. i bjelorus. '''Ы''' > '''y'''
* rus. i ukr. '''Щ''' > '''šč'''
* bjelorus. '''ў''' > '''ǔŭ'''
* rus. i bjelorus. '''Э''' > '''ė'''
* ukr. '''ЪЄ є''' > '''`je''' (akut)
* rus.<ref name="HP1994"/> '''ЮЪ''' > '''ju<big>´</big>''' (akut)
* rus., bjelorus. i ukr. '''ЯЮ''' > '''jaju'''
* rus., bjelorus. i ukr. '''ИЯ''' > '''y, ija'''
* rus., bjelorus. i ukr. '''ïЙ й''' > '''i, jij'''
* rus., bug., bjelorus. i ukr. '''1Ь ь''' > '''i<big>ʼ</big>''' odnosno '''<big>’</big>''' (apostrof)
* ukr. '''И''' > '''y''';<ref name="HP1994">Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''<u>Hrvatski pravopis</u>'', Školska knjiga, Zagreb, 1994., ISBN 953-0-40005-5, str. 73. i 74.</ref> '''y, i''';<ref name="HP2000">Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''<u>Hrvatski pravopis</u>'', 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 2000., str. 309., ISBN 953-0-40017-9, str. 64. – 66.</ref> '''i'''<ref name="HPMH">Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović, ''Hrvatski pravopis'', Matica hrvatska, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-150-815-5, str. 302. i 303.</ref>
* ukr. '''ï''' > '''i (ji)''',<ref name="HP1994"/> '''ji'''<ref name="HPMH"/>
* bjelorus. i ukr. '''I ı''' (<!-- İ se ne rabi ali se "i" rabi -->'''I i''') > '''i'''
* rus. '''e > e''' iza suglasnika, '''je''' na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ
* ukr. '''<big>’</big>''' > ne transkribira se<!-- Кам'янка --><ref name="HPMH"/>
 
Apostrof i akut se pišu u vlastitom slovnom mjestu (sa spatiumom).
 
[[datoteka:Early Cyrillic letter I.png|center|150px]]
<center>'''ı''' (i bez točke), te '''ï'''</center>