Suradnik:Zblace/Dokazni/Istospolna seksualnost: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 29:
Umjesto pojma ''homoseksualnosti'', iza kojeg počiva mentalna predodžba personalizirane sklonosti ili homoseksualne osobe, ranije je postojao samo istospolni seksualni čin, to jest skup (ne uvijek jasno povezanih) seksualnih radnji koje su odstupale od društvenih normi.<ref>A Štulhofer: Kako se orijentišemo: studija o seksualnoj orijentaciji /ur. T. Nikolić/. Beograd: Deve, str. 7-31. </ref> Pod ''sodomijom'' su se podrazumijevale različite (nereproduktivne) radnje, od analnog i oralnog odnosa, koji je mogao uključivati isti ili suprotni spol, do masturbacije i seksualnih kontakata sa životinjama.
Proces destigmatizacije osobito je bio intenzivan tijekom 1990-tih na budući da su s vremenom pojedini pojmovi poprimili negativnu konotaciju. Pojava epidemije bolesti koja se sredinom 1980-tih širila u zajednicama homoseksualaca, od sjeverno američkih gradova došla je do naših krajeva. Ova bolest, poznata u prvo vrijeme kao "pederska kuga" dok nije bio poznat uzročnik, ulazi u naš leksik preko francuske varijante - akronim "SIDA". Za spolno prenosivu bolest akronim [[SIDA]] počeo se pisati sa malim slovima i sklanjati kao imenica u ženskom rodu (sida, side, sidi) i postala je jednostavna za uporabu, no u trenutku pojave imala je negativnu konotaciju, uz derivirani pojam „sidaš“. Neki smatraju da je korektnije upotrebljavati englesku skraćenicu „AIDS“, s dugoročnim ciljem da se i ta riječ potisne i da u svakodnevnoj uporabi ostane samo HIV. Kao prelazni oblik preporučen je prijelazni oblik HIV/AIDS. Hrvatski neologizam „[[Sindrom stečene imunodeficijencije|kopnica]]“ danas se rijetko upotrebljava, te iako je početno bio uobičajen u zdravstvenom odgoju,<ref>Beus Ivan, Begovac Josip: AIDS - kopnica - HIV-bolest Znanje, Zagreb, 2003. 64 str.</ref> i medicinskoj zajednici,<ref> Begovac, Josip: O nazivima AIDS, SIDA i kopnica. Liječnički vjesnik. - 119 (1997), 10 ; str. 296-297 </ref> smatra se da je stekao negativnu konotaciju. <ref>T Vurušić: Zašto Savjetujemo prihvatljive pojmove? HIV/AIDS info, br. 1 (VII) 2006 ISSN 1332-7445</ref>
Udruga HUHIV te niz NGO koji se bore za pravo rodnih i spolnih manjina, ističu putem brojnih kampanja nužnost destigmatizacije rizičnih osoba, te uvode "poželjne i nepoželjne termine" odnosno postupno proširuju listu "nepoćudnih riječi".
| |||