Brak: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Uklanjanje izmjene 4225907 što ju je unio/unijela Ilkov2 (Razgovor sa suradnikom:Ilkov2) |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Bride and groom signing the book.jpg|mini|300px|Mladoženja i mlada na [[Vjenčanje|vjenčanju]] potpisuju dokument o stupanju u brak]]
'''Brak''' je zakonski i društveno uređena zajednica, obično između muškarca i žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju). Univerzalnost braka unutar različitih društava i kultura je pripisana brojnim osnovnim društvenim i osobnim potrebama kojima daje društveno prihvaćeni okvir kao što su regulacija i zadovoljavanje seksualnih nagona, podjela rada između spolova, ekonomska proizvodnja i potrošnja te zadovoljenje osobnih potreba pojedinca za privrženošću, položajem u zajednici i ljudskim društvom. Najvažnija funkcija braka gotovo sigurno proizlazi iz osnovne ljudske potrebe za stvaranjem potomstva tj. prirodnog nagona za biološkim razmnožavanjem, skrbi o potomstvu te njihovom obrazovanju i socijalizaciji kao i uređivanjem problema nasljeđivanja i osobnog podrijetla svakog pojedinca.<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/366152/marriage Enciklopedija Britannica: Brak</ref>.
Ljudskim bićima, među svim sisavcima, za razvoj do zrelosti treba najviše vremena, a samim time je i razdoblje ovisnosti potomaka o majci najdulje. Ta činjenica nameće povećane obaveze roditeljima oko skrbi o potomstvu i u tom smislu brak predstavlja društveni mehanizam koji tradicionalno institucionalizira vršenje roditeljskih dužnosti i obaveza.
Brak je usklađen s civilnim (građanskim) ili crkvenim zakonima i propisima.<ref>http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19gUBM%3D</ref> koji ostvaruju tri osnovna cilja: prirodni (održavanje [[Spolni odnos|spolnih odnosa]] između supružnika i [[rađanje]] i podizanje [[Dijete|djece]]); [[moral]]ni (ostvarivanje odnosa utemeljenih na zajedničkoj [[ljubav]]i, poštovanju, razumijevanju, pomaganju u nevolji) i društveni. Brak je i društvena ustanova, temelj [[obitelj]]i i cjelokupne zajednice. <ref>http://proleksis.lzmk.hr/13392/</ref><ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306171.html</ref>▼
Brak se
Brak se u [[Religija|vjerskom obliku]] s učincima građanskog braka sklapa pred službenikom vjerske zajednice koja s [[Republika Hrvatska|Republikom Hrvatskom]] o tome ima uređene pravne odnose.<ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306171.html</ref>▼
Brak je u većini današnjih zemalja uređen od strane države, ali se može u određenim slučajevima sklopiti ili regulirati od strane određene [[religija|vjerske zajednice]]. Brak je ponekad teško karakterizirati jer osim moralnog, ima i pravni sadržaj, odnosno neki ga teoretičari tumače kao posebni oblik [[građansko pravo|građanskopravnog]] [[ugovor]]a.▼
▲Brak se, različitim oblicima, može naći u gotovo svakom društvu. Najstariji povijesni zapisi sugeriraju da se brak smatrao dijelom [[običaj]]a, te se kasnije razvio u suvremene oblike regulirane [[pravo]]m. Usprkos pokušajima antropologa da mu pronađu podrijetlo (i ispituju hipotezu o primitivnom promiskuitetu), o tome ne postoji konsenzus.
Brak se u [[Zapadni svijet|zapadnim društvima]] u pravilu shvaća kao [[monogamija|monogamna zajednica]], dok se u drugim dijelovima svijeta brak može pojaviti i kao [[poligamija|poligamna]] institucija. Najčešći je slučaj u obliku [[poliginija|poliginije]] (muškarac s nekoliko supruga), ali su neka društva znala tolerirati i [[poliandrija|poliandriju]] (ženu s nekoliko supruga). U svim društvima se sve donedavno monogamni brak smatrao isključivo zajednicom različitog spola - [[muškarac|muškarca]] i [[žena|žene]] - sve dok se nije pojavio koncept [[istospolni brak|istospolnog braka]] koji izaziva velike kontroverze.▼
Brak obično započinje sklapanjem braka, obično uz obred zvan [[vjenčanje]]. Prestaje [[smrt|smrću]] jednog od supružnika, odnosno [[razvod]]om; u slučaju [[poništenje braka|poništenja]] smatra se da brak nije ni postojao. Brak u većini država regulira [[bračno pravo]].▼
U različitim plemenskim zajednicama, kao kod nekih indijanskih plemena društvo je toleriralo zjednički život 'berdaša', vračeva-homoseksualaca koji bi živjeli zajedno sa nekim drugim muškarcem. Berdaši su izazivali zbog svoje prirode podsmjeh svojih ostalih suplemenika, ali su isrovremeno uživali i jak ugled kao močni šamani. Ovo je bilo rašireno kod Indojanaca sa prerija, kao kod [[Illinois Indijanci|Illinoisa]], i drugih, a zabilježeni su i slučajevi tolerancije prema njima kod južnoameričkih [[Nambikwara]]. U novije doba neke države su priznale gej brakove.▼
== Vrste brakova ==
Brakovi se, s obzirom na to da se pojavljuju u različitim kulturama, pojavljuju u brojnim oblicima. Obično se dijele po broju partnera, pripadnosti partnera određenoj društvenoj grupi odnosno instituciji pred kojom se sklapaju.
Line 38 ⟶ 26:
Institucije slične braku su i tzv. [[divlji brak]], ali i [[probni brak]] (kome je primarna svrha ustanoviti sposobnost žene da rađa). U [[Francuska|Francuskoj]] je, pak, pod vrlo specifičnim uvjetima, moguće sklopiti brak s preminulom osobom, tzv. [[posthumni brak]]. Ta je institucija u tome slična kineskom običaju poznatom kao [[kineski brak duhova]].
▲Brak se u [[Zapadni svijet|zapadnim društvima]] u pravilu shvaća kao [[monogamija|monogamna zajednica]], dok se u drugim dijelovima svijeta brak može pojaviti i kao [[poligamija|poligamna]] institucija. Najčešći je slučaj u obliku [[poliginija|poliginije]] (muškarac s nekoliko supruga), ali su neka društva znala tolerirati i [[poliandrija|poliandriju]] (ženu s nekoliko supruga). U svim društvima se sve donedavno monogamni brak smatrao isključivo zajednicom različitog spola - [[muškarac|muškarca]] i [[žena|žene]] - sve dok se nije pojavio koncept [[istospolni brak|istospolnog braka]] koji izaziva velike kontroverze.
▲U različitim plemenskim zajednicama, kao kod nekih indijanskih plemena društvo je toleriralo zjednički život 'berdaša', vračeva-homoseksualaca koji bi živjeli zajedno sa nekim drugim muškarcem. Berdaši su izazivali zbog svoje prirode podsmjeh svojih ostalih suplemenika, ali su isrovremeno uživali i jak ugled kao močni šamani. Ovo je bilo rašireno kod Indojanaca sa prerija, kao kod [[Illinois Indijanci|Illinoisa]], i drugih, a zabilježeni su i slučajevi tolerancije prema njima kod južnoameričkih [[Nambikwara]]. U novije doba neke države su priznale gej brakove.
== Povijest ==
Line 48 ⟶ 40:
Za brak kao instituciju u posljednjih je nekoliko desetljeća karakteristično da se u [[zapadni svijet|zapadnom svijetu]], zbog istih socio-ekonomskih trendova koji se smatraju katalizatorom [[seksualna revolucija|seksualne revolucije]], našao pod udarom [[Kritika braka|kritike]] kao "prevladana" i za nove okolnosti neprimjerena institucija.
Tijekom povijesti, društveno prihvaćena definicija braka se stalno mijenja i poprima različite oblike. Početkom 21. stoljeća definicija braka se u nekim zapadnim zemljama nastavlja mijenjati, posebno što se tiče značaja potomstva i lakoće razvoda. Tako je 2000.g. Nizozemska postala prva zemlja koja je legalizirala istospolne brakove, a slijedile su je i neke druge zapadno-europske zemlje kao i neke savezne države u sklopu SAD.
{{glavni|Bračno pravo}}▼
Brak je, u pravnom smislu [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], [[zakon]]om uređena životna zajednica muškarca i žene.<ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306171.html</ref> Za sklapanje braka moraju biti ispunjene određene pravne pretpostavke propisane zakonom, da bi pravni poredak takvoj zajednici priznao učinke braka. Učinci braka mogu biti osobno pravni (npr. [[prezime]] bračnih drugova) i imovinskopravni (npr. bračna stečevina). ▼
▲Brak je usklađen s civilnim (građanskim) ili crkvenim zakonima i propisima.<ref>http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19gUBM%3D</ref> koji ostvaruju tri osnovna cilja: prirodni (održavanje [[Spolni odnos|spolnih odnosa]] između supružnika i [[rađanje]] i podizanje [[Dijete|djece]]); [[moral]]ni (ostvarivanje odnosa utemeljenih na zajedničkoj [[ljubav]]i, poštovanju, razumijevanju, pomaganju u nevolji) i društveni. Brak je i društvena ustanova, temelj [[obitelj]]i i cjelokupne zajednice. <ref>http://proleksis.lzmk.hr/13392/</ref><ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306171.html</ref>
Životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca u pravnom smislu naziva se [[izvanbračna zajednica]]. Takva zajednica, u novije vrijeme, u velikoj mjeri proizvodi gotovo sve pravne učinke kakve proizvodi i brak te je u pravnom smislu gotovo izjednačena s brakom.▼
Odredbe Obiteljskog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.<ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306171.html</ref> ▼
Za priznanje učinaka izvanbračne zajednice potrebno je da niti jedan od partnera nije u braku, da među njima postoji trajnija zajednica i to ne samo u smislu zajedničkog stanovanja, već i u uspostavljanju emocionalne povezanosti te ekonomske zajednice u kojoj si izvanbračni drugovi međusobno pomažu i brinu jedno o drugome, neovisno o eventualnoj namjeri zaključenja braka. Također, bitno je i da se radi o osobama različitog spola, budući da neformalne zajednice istospolno orijentiranih osoba uređuje Zakon o istospolnim zajednicama.<ref>http://www.iusinfo.hr/dailycontent/Topical.aspx?id=12578</ref>▼
[[Datoteka:Esposas de Matrimonio 1.jpg|mini|"Bračne lisice", skulptura koja ima za cilj kritiku braka kao navodnog uzroka gubitka osobnih sloboda.]]▼
[[Istospolna zajednica]] (životna zajednica osoba istog spola) u pravnom smislu nije brak, ali u novijem vremenu postaje pravo priznata u nekim državama. U Hrvatskoj neformalne zajednice [[Istospolna seksualnost|istospolno orijentiranih]] osoba uređuje Zakon o istospolnim zajednicama pri čemu je istospolna zajednica, u smislu ovoga Zakona, životna zajednica dviju osoba istog spola koje nisu u braku, izvanbračnoj ili drugoj istospolnoj zajednici, a koja traje najmanje tri godine te koja se temelji na načelima ravnopravnosti partnera, međusobnog poštovanja i pomaganja, te emotivnoj vezanosti partnera.<ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306172.html</ref>▼
▲Brak je u većini današnjih zemalja uređen od strane države, ali se može u određenim slučajevima sklopiti ili regulirati od strane određene [[religija|vjerske zajednice]]. Brak je ponekad teško karakterizirati jer osim moralnog, ima i pravni sadržaj, odnosno neki ga teoretičari tumače kao posebni oblik [[građansko pravo|građanskopravnog]] [[ugovor]]a.
▲Brak obično započinje sklapanjem braka, obično uz obred zvan [[vjenčanje]]. Prestaje [[smrt|smrću]] jednog od supružnika, odnosno [[razvod]]om; u slučaju [[poništenje braka|poništenja]] smatra se da brak nije ni postojao. Brak u većini država regulira [[bračno pravo]].
== Izbor bračnih drugova ==
[[Datoteka:Wedding rings.jpg|mini|Par bračnih prstena]]
Line 65 ⟶ 77:
Različita zakonodavstva različito tretiraju mjesta na kojima se obavljaju vjenčanja. U nekim zemljama se vjenčanja smatraju javnim događajem, i kao takva se mogu provesti jedino na točno određenim javnim mjestima kao što su vjerski objekti ili državni (matični uredi); izuzetak mogu predstavljati slučajevi kada je jedan od supružnika teško bolestan. U nekim slučajevima određeni ugostiteljski objekti kao [[kavana|kavane]] ili [[hotel]]i, mogu poslužiti u tu svrhu, ukoliko su stekli odgovarajuće zakonske dozvole. Neka zakonodavstva, pak, omogućavaju sklapanje braka na različitim mjestima, pa i u prirodi, a ponekad i na neobične načine (supružnici koji skaču s padobranima i sl.). Druga zakonodavstva, pak inzistiraju da se vjenčanje može provesti samo u okviru teritorijalnih jedinica gdje barem jedan od supružnika ima registrirano [[prebivalište]].
▲Brak se u [[Religija|vjerskom obliku]] s učincima građanskog braka sklapa pred službenikom vjerske zajednice koja s [[Republika Hrvatska|Republikom Hrvatskom]] o tome ima uređene pravne odnose.<ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306171.html</ref>
Nakon samog sklapanja braka obično slijedi slavlje - [[svadba]] ili pir - kome tradicionalno prisustvuju članovi obitelji, rodbine i prijatelja bračnih drugova. Novi supružnici, ovisno o vlastitim financijskim okolnostima, mogu slavlje nastaviti i privatno, za što primjer predstavlja odlazak na turistička putovanja i uživanje u [[luksuz]]u koji obično neće uživati u svom redovnom bračnom životu; taj se period obično naziva [[medeni mjesec]].
Line 82 ⟶ 96:
Takva se shvaćanja, međutim, u zapadnim zemljama sve više napuštaju nakon seksualne revolucije. To je dijelom posljedica zakonodavstava koja su u pravima potpuno izjednačila "zakonitu" s izvanbračnom djecom; to je uklonilo jedan od najčešćih razloga za sklapanje brakova, pa u većini najrazvijenijih zemalja udio izvanbračne djece među novorođenima iznosi između 30 i 40 %. S druge strane, neki vjenčani parovi svjesno [[childfree|izabiru živjeti bez rađanja djece]] i pri tome koriste razne metode [[kontrola rađanja|kontrole rađanja]], uključujući i vlastitu sterilizaciju. Pri tome je glavni motiv ekonomski, odnosno shvaćanje kako nedostatak djece omogućava daleko ugodniji način života, pogotovo kada oba supružnika imaju visoke prihode (tzv. [[DINK]] parovi).
▲== Ekonomski aspekti braka ==
Institucija braka je od samih početaka imala primjetnu ekonomsku komponentu, a koja se ogledala u tome da je dolazak bračnog druga u novu zajednicu s jedne značio povećanje njenih resursa u obliku [[radna snaga|radne snage]], odnosno njezinog povećanja, ukoliko je riječ o ženi koja je u stanju roditi potomstvo, odnosno dodatnu radnu snagu. S druge strane, dolazak novog bračnog druga je novoj zajednici također mogao predstavljati teret, bilo dodatnu osobu za uzdržavanje ili osobu koja kao udovica/udovac [[nasljeđivanje (pravo)|nasljeđuje]] porodičnu imovinu. Nastojanje da se ti problemi riješe je stvorio cijeli niz običaja i institucija kao što su [[cijena braka|kupovanje nevjeste]] ili [[miraz]], koji su se, u određenim oblicima i u nekim društvima, očuvali do današnjeg dana.▼
U modernim državama, čija zakonodavstva bračne drugove tretiraju kao pojedince, a ne članove šire porodice, brak predstavlja temelj za imovinska prava, ali i obaveze supružnika. Sustavi tzv. [[kontinentalno pravo|kontinentalnog prava]] su stvorili institut tzv. [[bračna stečevina|bračne stečevine]] koji pretpostavlja da imovina koju za vrijeme braka stječu supružnici predstavlja njihovo zajedničko vlasništvo; taj se institut ogleda i u zajedničkim bankovnim računima, [[Kreditna kartica|kreditnim karticama]] i sl. Neki pravni sustavi, pak, dozvoljavaju bračnim drugovima da sami odrede što ulazi, a što ne ulazi u bračnu stečevinu, odnosno da zadrže zasebne [[imovina|imovine]]; u posljednje vrijeme se u tu svrhu koristi institut [[predbračni ugovor|predbračnog ugovora]]. U slučaju razvoda se bračna stečevina dijeli, a u slučaju smrti nekog od supružnika je u većini zemalja nasljeđuje preživjeli bračni drug, a tek potom djeca.▼
Bračni status često može imati utjecaja i na odnos države prema nekom pojedincu u smislu njegovih financijskih obaveza ili prava. Klasičan primjer predstavlja [[Rimsko Carstvo]] u doba cara [[August]]a koji je nametanjem visokih [[porez]]a za nevjenčane osobe nastojao povećati broj brakova, a zajedno sa njim i broj djece. S druge strane, udane žene u modernim državama obično teže stječu pravo na socijalnu pomoć, s obzirom da se pretpostavlja kako će ih uzdržavati muž. Države, ovisno o ciljevima vlastite [[porez|porezne politike]], mogu za neke osobe i domaćinstva uvesti više ili niže porezne stope ovisno o tome da li su one u braku ili ne.▼
Ekonomski aspekt braka se također može iskazati i kroz fenomen [[hipergamija|hipergamije]], odnosno traženja bračnog druga koji posjeduje više materijalnih resursa, a koji je sve donedavno bio karakterističan prvenstveno za žene. U nekim slučajevima su ekonomski obziri primarni, a ponekad i jedini motiv za sklapanje braka, bilo da je riječ o poreznim povlasticama ili sticanju prava za boravak u nekoj zemlji (pri čemu je posebno poznat primjer tzv. [[naručene nevjeste|naručenih nevjesta]] iz zemalja bivšeg [[SSSR]]-a). Ukoliko su takvi motivi prisutni kod oba partnera, tada se govori o lažnom ili [[fiktivni brak|fiktivnom braku]].▼
== Prestanak braka ==
Line 115 ⟶ 120:
Za [[budizam]] je, pak, karakteristično da je u doktrinarnom smislu gotovo potpuno ravnodušan prema braku, odnosno smatra ga isključivo svjetovnom stvari. [[Gautama Buddha]] nikada nije eksplicitno osudio brak kao instituciju, ali je naveo poteškoće koje u njemu mogu nastati. Budistički spis ''[[Sigalovada Sutta]]'', pak, nalaže poštovanje bračnog druga.
==
▲Institucija braka je od samih početaka imala primjetnu ekonomsku komponentu, a koja se ogledala u tome da je dolazak bračnog druga u novu zajednicu s jedne značio povećanje njenih resursa u obliku [[radna snaga|radne snage]], odnosno njezinog povećanja, ukoliko je riječ o ženi koja je u stanju roditi potomstvo, odnosno dodatnu radnu snagu. S druge strane, dolazak novog bračnog druga je novoj zajednici također mogao predstavljati teret, bilo dodatnu osobu za uzdržavanje ili osobu koja kao udovica/udovac [[nasljeđivanje (pravo)|nasljeđuje]] porodičnu imovinu. Nastojanje da se ti problemi riješe je stvorio cijeli niz običaja i institucija kao što su [[cijena braka|kupovanje nevjeste]] ili [[miraz]], koji su se, u određenim oblicima i u nekim društvima, očuvali do današnjeg dana.
▲{{glavni|Bračno pravo}}
▲U modernim državama, čija zakonodavstva bračne drugove tretiraju kao pojedince, a ne članove šire porodice, brak predstavlja temelj za imovinska prava, ali i obaveze supružnika. Sustavi tzv. [[kontinentalno pravo|kontinentalnog prava]] su stvorili institut tzv. [[bračna stečevina|bračne stečevine]] koji pretpostavlja da imovina koju za vrijeme braka stječu supružnici predstavlja njihovo zajedničko vlasništvo; taj se institut ogleda i u zajedničkim bankovnim računima, [[Kreditna kartica|kreditnim karticama]] i sl. Neki pravni sustavi, pak, dozvoljavaju bračnim drugovima da sami odrede što ulazi, a što ne ulazi u bračnu stečevinu, odnosno da zadrže zasebne [[imovina|imovine]]; u posljednje vrijeme se u tu svrhu koristi institut [[predbračni ugovor|predbračnog ugovora]]. U slučaju razvoda se bračna stečevina dijeli, a u slučaju smrti nekog od supružnika je u većini zemalja nasljeđuje preživjeli bračni drug, a tek potom djeca.
▲Brak je, u pravnom smislu [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], [[zakon]]om uređena životna zajednica muškarca i žene.<ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306171.html</ref> Za sklapanje braka moraju biti ispunjene određene pravne pretpostavke propisane zakonom, da bi pravni poredak takvoj zajednici priznao učinke braka. Učinci braka mogu biti osobno pravni (npr. [[prezime]] bračnih drugova) i imovinskopravni (npr. bračna stečevina).
▲Bračni status često može imati utjecaja i na odnos države prema nekom pojedincu u smislu njegovih financijskih obaveza ili prava. Klasičan primjer predstavlja [[Rimsko Carstvo]] u doba cara [[August]]a koji je nametanjem visokih [[porez]]a za nevjenčane osobe nastojao povećati broj brakova, a zajedno sa njim i broj djece. S druge strane, udane žene u modernim državama obično teže stječu pravo na socijalnu pomoć, s obzirom da se pretpostavlja kako će ih uzdržavati muž. Države, ovisno o ciljevima vlastite [[porez|porezne politike]], mogu za neke osobe i domaćinstva uvesti više ili niže porezne stope ovisno o tome da li su one u braku ili ne.
▲Životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca u pravnom smislu naziva se [[izvanbračna zajednica]]. Takva zajednica, u novije vrijeme, u velikoj mjeri proizvodi gotovo sve pravne učinke kakve proizvodi i brak te je u pravnom smislu gotovo izjednačena s brakom.
▲Odredbe Obiteljskog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.<ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306171.html</ref>
▲Za priznanje učinaka izvanbračne zajednice potrebno je da niti jedan od partnera nije u braku, da među njima postoji trajnija zajednica i to ne samo u smislu zajedničkog stanovanja, već i u uspostavljanju emocionalne povezanosti te ekonomske zajednice u kojoj si izvanbračni drugovi međusobno pomažu i brinu jedno o drugome, neovisno o eventualnoj namjeri zaključenja braka. Također, bitno je i da se radi o osobama različitog spola, budući da neformalne zajednice istospolno orijentiranih osoba uređuje Zakon o istospolnim zajednicama.<ref>http://www.iusinfo.hr/dailycontent/Topical.aspx?id=12578</ref>
▲Ekonomski aspekt braka se također može iskazati i kroz fenomen [[hipergamija|hipergamije]], odnosno traženja bračnog druga koji posjeduje više materijalnih resursa, a koji je sve donedavno bio karakterističan prvenstveno za žene. U nekim slučajevima su ekonomski obziri primarni, a ponekad i jedini motiv za sklapanje braka, bilo da je riječ o poreznim povlasticama ili sticanju prava za boravak u nekoj zemlji (pri čemu je posebno poznat primjer tzv. [[naručene nevjeste|naručenih nevjesta]] iz zemalja bivšeg [[SSSR]]-a). Ukoliko su takvi motivi prisutni kod oba partnera, tada se govori o lažnom ili [[fiktivni brak|fiktivnom braku]].
▲[[Datoteka:Esposas de Matrimonio 1.jpg|mini|"Bračne lisice", skulptura koja ima za cilj kritiku braka kao navodnog uzroka gubitka osobnih sloboda.]]
▲[[Istospolna zajednica]] (životna zajednica osoba istog spola) u pravnom smislu nije brak, ali u novijem vremenu postaje pravo priznata u nekim državama. U Hrvatskoj neformalne zajednice [[Istospolna seksualnost|istospolno orijentiranih]] osoba uređuje Zakon o istospolnim zajednicama pri čemu je istospolna zajednica, u smislu ovoga Zakona, životna zajednica dviju osoba istog spola koje nisu u braku, izvanbračnoj ili drugoj istospolnoj zajednici, a koja traje najmanje tri godine te koja se temelji na načelima ravnopravnosti partnera, međusobnog poštovanja i pomaganja, te emotivnoj vezanosti partnera.<ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306172.html</ref>
== Kritika braka ==
| |||