Mjerna prigušnica: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Otvorio Mjerna prigušnica
 
m Nadopunio Mjerna prigušnica
Redak 2:
[[Datoteka:Mjerna prigusnica 2.png|mini|250px|desno|Najmanji promjer mlaza je ujedno i mjesto najveće brzine, ali i najmanjeg tlaka kod protoka fluida.]]
 
'''Mjerna prigušnica''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''orifice plate'') je [[mjerni instrument]] kojim se mjeri protok [[fluid]]a, [[volumni protok]] ili [[maseni protok]]. Mjerna prigušnica se najčešće sastoji od kružne ploče ubačene između prirubnica dvije [[cijev]]i. Kružna ploča ima otvor manjeg [[promjer]]a nego su to promjeri cijevi, te na taj način sužava površinu protoka fluida. Sužavanje presjeka izaziva razlike u [[tlak]]u prije i iza prigušnice, tj. izaziva pad tlaka iza prigušnice, a pad tlaka može iznositi i do 50%. Na prigušnicama osim glavnog manjeg promjera postoji i još manji pomoćni otvor koji služi za prolaz zaostalog [[zrak]]a ili [[plin]]ova, odnosno ukapljene [[tekućine]]. Prigušnice se moraju vrlo pažljivo izrađivati da se izbjegnu dodatni nepotrebni gubici u [[cjevovod]]ima. <ref> "6. Mjerenje protoka - Sveučilište u Dubrovniku", www.unidu.hr, 2013.</ref> <ref> Ž. Kurtanjek: "Mjerenje protoka", www.pbf.unizg.hr, 2007.</ref>
 
== Protjecanje idealne tekućine ==
Za protjecanje takozvane [[Idealna tekućina|idealne tekućine]] su promjene [[tlak]]a i [[brzina|brzine]] određene [[Bernoullijeva jednadžba|Bernoullijevom jednadžbom]]. Idealna tekućina je zamišljena tekućina zanemarive [[viskoznost]]i (nema [[trenje|trenja]]), tako da se njenim protjecanjem ne troši [[energija]]. Sve stvarne tekućine imaju viskozitet veći od 0, tako da se Bernoullijeva jednadžba koristi samo kao približenje (aproksimacija) za stvarne [[tekućine]]. Pretpostavimo li protjecanje kroz horizontalnu cijev (nema razlike u visini) Bernoullijeva jednadžba se pojednostavljuje: <ref> "Mjerenje brzine i protoka fluida, Mjerni pretvornici", www.fer.unizg.hr, 2013.</ref>
 
<math>P_1 + \frac{1}{2}\cdot\rho\cdot V_1^2 = P_2 + \frac{1}{2}\cdot\rho\cdot V_2^2 </math>
Redak 45:
|-
!align=right|''<math>Q_{}</math>''
|align=left|= [[volumni protok]] (u bilo kojem presjeku), [[Kubni metar u sekundi|m³<sup>3</sup>/s]]
|-
!align=right|''<math>\dot{m}</math>''
|align=left|= [[maseni protok]] (u bilo kojem presjeku), [[kilogram|kg]]/[[sekunda|s]]
|-
!align=right|''<math>C_d</math>''
|align=left|= koeficijent pražnjenja, bezdimenzionalnibezdimenzionalna veličina
|-
!align=right|''<math>C</math>''
|align=left|= koeficijent protoka mjerne prigušnice, bezdimenzionalnibezdimenzionalna veličina
|-
!align=right|''<math>A_1</math>''
|align=left|= poprečni presjek cijevi, [[Četvorni metar|m²<sup>2</sup>]]
|-
!align=right|''<math>A_2</math>''
|align=left|= poprečni presjek mjerne prigušnice, m²<sup>2</sup>
|-
!align=right|''<math>d_1</math>''
|align=left|= [[promjer]] [[cijev]]i, [[metar|m]]
|-
!align=right|''<math>d_2</math>''
Redak 69:
|-
!align=right|''<math>\beta</math>''
|align=left|= koeficijent suženja mlaza, bezdimenzionalni[[bezdimenzionalna veličina]]
|-
!align=right|''<math>V_1</math>''
|align=left|= uzvodna [[brzina]] fluida, [[Metar u sekundi|m/s]]
|-
!align=right|''<math>V_2</math>''
Redak 78:
|-
!align=right|''<math>P_1</math>''
|align=left|= uzvodni tlak fluida, [[Paskal|Pa]]
|-
!align=right|''<math>P_2</math>''
Redak 84:
|-
!align=right|''<math>\rho</math>''
|align=left|= gustoća fluida, kg/m³<sup>3</sup>
|}
 
Mjerna prigušnica radi dobro samo ako uzvodno ima dovoljno ravne cijevi, duljine od 20 do 40 [[promjer]]a [[cijev]]i, ovisno o [[Reynoldsov broj|Reynoldsovom broju]]). Pošto mjerne prigušnice izazivaju veliki pad tlaka (do 50%), u slučajevima kada to nije prihvatljivo koriste se Dallove i Venturijeve cijevi. Kod ovih mjernih uređaja pad tlaka iznosi od 5 do 10 % , ali je i razlika tlakova smanjena. Najveća je prednost mjerne prigušnice što je puno jeftinija od ostalih [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]] za [[mjerenje protoka]].
 
=== Protjecanje plinova ===
Kada se radi o protjecanju plinova potrebno je uvesti još jedan čimbenik (parametar) Y kojim se obuhvaća i širenje (ekspanziju) plina. [[Plin]] na mjestu najvećeg suženja mlaza se širi jer je na tom mjestu tlak najmanji i zbog širenja je volumni protok veći nego li za nestišljivu kapljevinu. Najčešće se pretpostavi da je širenje plina [[adijabatski proces]].
 
<math> \dot{m} = \rho_1\;Q = C\;Y\;A_2\;\sqrt{2\;\rho_1\;(P_1-P_2)}</math>
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]