Brotnjo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 4:
Osim Ilira, na području Brotnja živjeli su i [[Kelti]] u 4. i 3. stoljeću prije Krista. Na ovim područjima i [[Grci]] su imali značajnog utjecaja. Osim Grka, i Rimljanima su bili zanimljiva ova područja istočne obale [[Jadran|Jadranskog mora]], a njihovim dolaskom u ove krajeve opadao je utjecaj grčke kulture. Za vrijeme Rimljana u ovim krajevima, Brotnjo je teritorijalno pripadalo rimskoj provinciji [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciji]]. Ostatci rimske materijalne kulture još su vidljivi u mnogim naseljenim mjestima Brotnja i to u Čerinu, Čitluku, Krehin Gradcu, Tepčićima, Biletići Polju... Na ovim lokalitetima pronađen je [[rimski novac]], rani ostatci graditeljske [[arhitektura|arhitekture]], kameni spomenici, rimski crijep, keramika, razne alatke, nakit i oruđe.
 
[[Slaveni|Slavenska]] [[pleme]]na, u vrijeme [[velika seoba naroda|velike seobe naroda]], dolaze u ove krajeve od [[597]]. godine, a najintenzivnije naseljavanje zbilo se u [[6. stoljeće|6.]]. i [[7. stoljeće|7. stoljeću]]. stoljeću poslije Krista. Župa Brotnjo, u to doba, pripadala je pokrajini [[Zahumlje]], odnosno zapadnom Humu, koji se prostirao na sjeveru do Ivan planine, na jugu do [[Trebinje|Trebinja]] i Dubrovačkog primorja, a na istoku je graničio sa župom Gacko, te na zapadu do [[ImostskiImotski|Imotskog]] i [[Kočerin]]a. Srednjovjekovno Broćno (kasnije se udomaćilo ime Brotnjo) stalno se nalazilo u sastavu [[Zahumlje|Humske zemlje]]. Brotnjo je zemljopisno smješteno u [[zapadna Hercegovina|zapadnoj Hercegovini]]. Poznato je da su granice srednjovjekovne župe Brotnjo, odnosno Broćno, kako se tada župa nazivala, bile mnogo šire od današnjih granica.
 
Prema najnovijim istraživanjima, ime Brotnjo potječe od biljke [[broć]] (Rubia tinctorum), kojom se u srednjem vijeku u Brotnju bojilo [[sukno]] (platno). Ta biljka karakteristična za ovo podneblje Brotnja nalazi se u grbu općine [[Čitluk]]