16.472
uređivanja
m
detaljno prerađeno
m (Protupapa Aleksandar V. premješteno na Aleksandar V., protupapa: bolji naslov) |
m (detaljno prerađeno) |
||
|
'''Protupapa Alexander V.''' (oko [[1339]] - [[1410]])
==Zapadni raskol==
Stupio je u [[franjevci|franjevački red]]. Studirao je na [[Oxford]]u i u [[Pariz]]u.
Dok se nalazio u Parizu dogodio se [[Zapadni raskol]] ([[1378]].-[[1417]].). Filagro je bio jedan od pobornika pape [[Urban V.|Urbana VI.]]. Nastanio se u [[Lombardija|Lombardiji]], gdje je, zahvaljujući Giangaleazzu Viscontiju, [[Milano|milanskom]] vojvodi, postao i [[biskup]], najprije u [[Pracenza|Piacenzi]] ([[1386]].), potom u [[Vicenza|Vicenzi]] ([[1387]].), u [[Novara|Novari]] ([[1389]].) i konačno [[nadbiskup]] Milana ([[1402]].).
Nakon što ga je papa [[Inocent VII.]] imenovao kardinalom ([[1405]].), posvetio se djelovanju na jedinstvu Crkve, unatoč dvojici suprotstavljenih papa. Bio je jedan od zagovornika Sabora u Pisi, a njegovo ga je djelovanje dovelo u nemilost pape [[Grgur XII.|Grgura XII.]], koji mu je oduzeo i nadbiskupsku i kardinalsku čast.
==Izbor za papu==
Kardinali koji su se okupili na Saboru u Pisi izabiru ga za novog papu, te proglašavaju svrgnutima obojicu suparničkih papa, Grgura XII. i [[Benedikt XIII., protupapa|Benedikta XIII.]]. Okrunjen je [[26. lipnja]] [[1409]]., no, umjesto da označi kraj Zapadnog raskola, postao je treći papa, kao suparnik prethodnoj dvojici.
==Pontifikat==
Kroz deset mjeseci svojeg pontifikata, nastojao je proširiti svoj utjecaj uz pomoć [[Francuska|Francuske]], a posebice uz pomoć vojvode Luja II. Anžuvinca, povjerivši mu [[Kraljevstvo Sicilije]], koje je prethodno oduzeo [[Ladislav Napuljski|Ladislavu Napuljskom]].
Aleksandar je obećao raditi na obnovi Crkve, no malo je toga proveo u djelo. Među obnoviteljskim zahvatima ovog protupape, obično se navodi napuštanje prava »[[oprost]]a« te ponovno uvođenje kanonskog sustava izbora u katedralama i glavnim [[samostan]]ima. Usto, osobito je išao na ruku [[prosjački redovi|prosjačkim redovima]], kojima pripada i njegov franjevački red.
Umro je iznenada dok je bio s kardinalom Baldassarom Cossom u [[Bologna|Bologni]], u noći između [[3. svibnja|3.]] i [[4. svibnja]] [[1410]]. Tijelo mu je položeno u crkvi sv. Franje u Bologni. Kružile su tada glasine da ga je otrovao upravo Cossa, koji je postao i njegov nasljednik kao [[Ivan XXIII., protupapa|Ivan XXIII.]]
{{Protupape}}
[[Kategorija:Katoličanstvo]]
[[de:Alexander V. (Gegenpapst)]]
[[fr:Alexandre V (antipape)]]
[[en:Pope Alexander V]]
[[it:Antipapa Alessandro V]]
[[nl:Tegenpaus Alexander V]]
[[ja:アレクサンデル5世 (対立教皇)]]
[[pl:Antypapież Aleksander V]]
[[pt:Antipapa Alexandre V]]
[[sv:Alexander V]]
[[zh:歷山五世]]
| |||