Aleksandar V., protupapa: Razlika između inačica

m
detaljno prerađeno
m (Protupapa Aleksandar V. premješteno na Aleksandar V., protupapa: bolji naslov)
m (detaljno prerađeno)
'''Protupapa Alexander V.''' (oko [[1339]] - [[1410]]) takođerrođen ''Peterje ofrođen Candia''na Kreti ilikao ''PeterPietro PhilargesFilagro'', rođena naza Kreti,papu pridružioga seje [[Franjevci]]ma26. Studirao na [[Oxfordlipnja]]u i u [[Pariz1409]]u. Vodio je frakcijuizabrao [[papa]]Sabor u Pisi]]. zaPonekad vrijemese [[Zapadnapojavljivao šizma|Zapadnei šizme]].na Međulistama ostalimpravih poznatpapa, jeno idanas poga [[ekskomunikacija|ekskomunikaciji]]se [[Janopćenito Hus|Janasmatra Husa]]protupapom.
 
==Zapadni raskol==
Na koncilu u Pisi 26. lipnja [[1409]] izabran je za papu. U noći između 3. i 4. svibnja 1410., iznenada je umro za vrijeme druženja sa kardinalom Baldassarom Cossom iz [[Bologna|Bologne]]. Proširila se glasina da ga je upravo on i otrovao, te potom i nasljedio kao papa [[Protupapa Ivan XXIII|Ivan XXIII]]. Danas ih [[Katolička crkva]] obojicu smatra [[protupapa|protupapama]].
 
Stupio je u [[franjevci|franjevački red]]. Studirao je na [[Oxford]]u i u [[Pariz]]u.
 
Dok se nalazio u Parizu dogodio se [[Zapadni raskol]] ([[1378]].-[[1417]].). Filagro je bio jedan od pobornika pape [[Urban V.|Urbana VI.]]. Nastanio se u [[Lombardija|Lombardiji]], gdje je, zahvaljujući Giangaleazzu Viscontiju, [[Milano|milanskom]] vojvodi, postao i [[biskup]], najprije u [[Pracenza|Piacenzi]] ([[1386]].), potom u [[Vicenza|Vicenzi]] ([[1387]].), u [[Novara|Novari]] ([[1389]].) i konačno [[nadbiskup]] Milana ([[1402]].).
 
Nakon što ga je papa [[Inocent VII.]] imenovao kardinalom ([[1405]].), posvetio se djelovanju na jedinstvu Crkve, unatoč dvojici suprotstavljenih papa. Bio je jedan od zagovornika Sabora u Pisi, a njegovo ga je djelovanje dovelo u nemilost pape [[Grgur XII.|Grgura XII.]], koji mu je oduzeo i nadbiskupsku i kardinalsku čast.
 
==Izbor za papu==
 
Kardinali koji su se okupili na Saboru u Pisi izabiru ga za novog papu, te proglašavaju svrgnutima obojicu suparničkih papa, Grgura XII. i [[Benedikt XIII., protupapa|Benedikta XIII.]]. Okrunjen je [[26. lipnja]] [[1409]]., no, umjesto da označi kraj Zapadnog raskola, postao je treći papa, kao suparnik prethodnoj dvojici.
 
==Pontifikat==
 
Kroz deset mjeseci svojeg pontifikata, nastojao je proširiti svoj utjecaj uz pomoć [[Francuska|Francuske]], a posebice uz pomoć vojvode Luja II. Anžuvinca, povjerivši mu [[Kraljevstvo Sicilije]], koje je prethodno oduzeo [[Ladislav Napuljski|Ladislavu Napuljskom]].
 
Aleksandar je obećao raditi na obnovi Crkve, no malo je toga proveo u djelo. Među obnoviteljskim zahvatima ovog protupape, obično se navodi napuštanje prava »[[oprost]]a« te ponovno uvođenje kanonskog sustava izbora u katedralama i glavnim [[samostan]]ima. Usto, osobito je išao na ruku [[prosjački redovi|prosjačkim redovima]], kojima pripada i njegov franjevački red.
 
Umro je iznenada dok je bio s kardinalom Baldassarom Cossom u [[Bologna|Bologni]], u noći između [[3. svibnja|3.]] i [[4. svibnja]] [[1410]]. Tijelo mu je položeno u crkvi sv. Franje u Bologni. Kružile su tada glasine da ga je otrovao upravo Cossa, koji je postao i njegov nasljednik kao [[Ivan XXIII., protupapa|Ivan XXIII.]]
 
 
{{Protupape}}
 
[[Kategorija:Katoličanstvo]]
 
[[de:Alexander V. (Gegenpapst)]]
[[fr:Alexandre V (antipape)]]
[[en:Pope Alexander V]]
[[it:Antipapa Alessandro V]]
[[nl:Tegenpaus Alexander V]]
[[ja:アレクサンデル5世 (対立教皇)]]
[[pl:Antypapież Aleksander V]]
[[pt:Antipapa Alexandre V]]
[[sv:Alexander V]]
[[zh:歷山五世]]
16.472

uređivanja