Bilogora: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 1 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q136895 na Wikidati
Infookvir, coord, poveznice, manja dorada
Redak 1:
{{Infookvir planina
'''Bilogora''' ''(Bilo-gora, Bilo-gorje)'' je nisko prostrano gorje u sjevernoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Sastoji se od niza humaka i brježuljaka, te kratkih niskih bila zaobljenih grbina i glavica, koji se pružaju duž jugozapadnog ruba [[Podravina|Podravine]] od sjeverozapada na jugoistok u dužini oko 80 km, s najvišim šumovitim vrhom; ''Rajčevica 309 m''.
| ime = Bilogora
| slika =
| Opis slike =
| Visina = [[Rajčevica]] 309
| Država / Pokrajina = {{ZD+X/H|HRV}}<br />{{ZD|HŽ|BBŽ}} [[Bjelovarsko-bilogorska županija]]<br />{{ZD|HŽ|KKŽ}} [[Koprivničko-križevačka županija]]<br />{{ZD|HŽ|VPŽ}} [[Virovitičko-podravska županija]]
| Dio gorja =
| Kordinate = {{Coord|46.07174998|N|16.86697562|E|region:HR_type:mountain_source:CGN|display=inline,title|format=dms}}
| Prvi uspon =
| Najlakša staza =
| Planinarski domovi =
| Najbliži gradovi = [[Bjelovar]], [[Virovitica]], [[Grubišno Polje]], [[Daruvar]], [[Đurđevac]], [[Križevci]], [[Koprivnica]]
| Vrsta =
| Zadnja erupcija =
| Starost =
| Ostali vrhovi = [[Koševac]] (302 m)<br />[[Viš (Bilogora)|Viš]] (288 m)<br />[[Lončarica]] (216 m)
| Top. karta = {{Lokacijska karta|Hrvatska2|AlternativeMap=Relief map of Croatia.png|float=right|width=290|label=Bilogora|lat=46.071|long=16.866|mark=Red triangle with thick white border.svg|marksize=10|caption=<center>Pozicija Bilogore na karti Hrvatske</center>}}
}}
 
'''Bilogora''' ''(Bilo-gora, Bilo-gorje)'' je nisko prostrano gorje u sjevernoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Sastoji se od niza humaka i brježuljaka, te kratkih niskih bila zaobljenih grbina i glavica, koji se pružaju duž jugozapadnog ruba [[Podravina|Podravine]] od sjeverozapada na jugoistok u dužini oko 80 &nbsp;[[Kilometar|km]], s najvišim šumovitim vrhom; ''Rajčevica 309&nbsp;[[Nadmorska mvisina|mnv]]''.
==Građa i reljef==
Između [[Bedenik|Bedenika]] i [[Črešnjevica|Črešnjevice]] široka je od 16 do 18 km, dok je na zapadnom kraju, između potoka [[Dubravka|Dubravke]] i [[Koprivnica|Koprivnice]], oko 45 km – ako se 7 km široko [[Ivaničko humlje]] ne ubraja, na istočnom krilu od [[Bastaji (Bilogora)|Bastaja]] prema [[Virovitica|Virovitici]] široka je oko 24 km.
 
== Građa i reljef ==
Sjeveroistočni pristranci strmiji su od jugozapadnih. Na zapadu se 186 m visokim Lepavinskim prijevojem nadovezuje na [[Kalnik]] (željeznička pruga [[Križevci]] – [[Koprivnica]]), a na istoku 270 m visokim Đuloveskim prijevojem na [[Papuk]] (želj. pruga [[Daruvar]] – [[Veliki Bastaji]] – [[Suhopolje]]). Unutar ovih međa zaprema Bilo-gorje '''1700''' [[km²]] te je drugo po prostornom opsegu u sjevernoj Hrvatskoj.
Između [[Bedenik|Bedenika]]a i [[Velika Črešnjevica|Črešnjevice]] široka je od 16 do 18 &nbsp;km, dok je na zapadnom kraju, između potoka [[Dubravka (potok)|Dubravke]] i [[Koprivnica|Koprivnice]], oko 45 &nbsp;km – ako se 7 &nbsp;km široko [[Ivaničko humlje]] ne ubraja, na istočnom krilu od [[Bastaji (Bilogora)|Bastaja]] prema [[Virovitica|Virovitici]] široka je oko 24 &nbsp;km.
[[Datoteka:Bilogora-prosjek-1905-2.png|750px|desno|mini|Slikovni prikaz prosjeka (prosječne širine, presjeka) Bilogore]]
Građena je od stare kristalaste jezgre koja je prekrivena tercijarnim (pliocenski pjeskoviti [[lapor|lapori]] i [[pješčenjak|pješčenjaci]] s ulošcima [[lignit|lignita]]) i kvartarnim (pleistocenski [[žuti pijesak|žuti pijesci]] i [[prapor]]) slojevima.
Na sjevernim padinama prostire se širok pojas prapora (tzv. [[pijesak|pijesci]]), stvoren nanosom sjevernih vjetrova. Najpoznatiji od njih su [[Đurđevački pesci|Đurđevački pijesci]].
Djelomično rasjednuta.
 
Sjeveroistočni pristranci strmiji su od jugozapadnih. Na zapadu se 186 &nbsp;m visokim [[Lepavinski prijevoj|Lepavinskim prijevojem]] nadovezuje na [[Kalnik]] (željeznička pruga [[Križevci]] – [[Koprivnica]]), a na istoku 270 &nbsp;m visokim [[Đuloveskim prijevoj|Đuloveskim prijevojem]] na [[Papuk]] (želj. pruga [[Daruvar]] – [[Veliki Bastaji]] – [[Suhopolje]]). Unutar ovih međa zaprema Bilo-gorje '''1700''' &nbsp;[[Četvorni kilometar|km²]] te je drugo po prostornom opsegu u sjevernoj Hrvatskoj.
U podnožju ležišta su [[nafta|nafte]] ([[Ferdinandovac]], [[Jagnjedovac]], [[Šandrovac]]) i [[zemni plin|zemnoga plina]] te [[lignit|lignita]] koji se u prošlosti iskorištavao. Bilogoru presijecaju ceste koje vode iz [[Bjelovar|Bjelovara]] u [[Đurđevac]], [[Virje]] i [[Novigrad Podravski]] te iz [[Grubišno Polje|Grubišnoga Polja]] u [[Virovitica|Viroviticu]], [[Špišić Bukovica|Špišić Bukovicu]] i dr. Uz sjeveroist. podnožje Bilogore veća su naselja [[Koprivnica]], [[Đurđevac]], [[Pitomača]] i [[Virovitica]], a uz jugozapadno [[Križevci]], [[Bjelovar]] i [[Grubišno Polje]].
 
Građena je od stare kristalaste jezgre koja je prekrivena tercijarnim (pliocenski pjeskoviti [[lapor|lapori]]i i [[pješčenjakPješčenjak|pješčenjaci]] s ulošcima [[lignit|lignita]]a) i kvartarnim (pleistocenski [[žutiŽuti pijesak|žuti pijesci]] i [[prapor]]) slojevima.
Bilogora se nalazi na prostoru između hrvatskih rijeka [[Drava]] i [[Sava]], taj prostor još nazivaju i Međuriječje. Izvorište je pritoka rijeka [[Česma (rijeka)|Česme]], duge 123 km ([[Bjelovacka]], [[Plavnica]], [[Ciglenski potok|Ciglenski]] i [[Severinski potok]], [[Kovačica]], [[Mlinište (pritoka Česme)|Mlinište]], [[Velika (pritoka Česme)|Velika]], [[Račačka rijeka]], [[Žavnica]]) i [[Glogovnica|Glogovnice]] ([[Oslavica]]) kao i rijeke [[Ilova|Ilove]] (duga 85 km).
Na sjevernim padinama prostire se širok pojas prapora (tzv. [[pijesakPijesak|pijesci]]), stvoren nanosom sjevernih vjetrova. Najpoznatiji od njih su [[Đurđevački pesci|Đurđevački pijesci]]. Djelomično rasjednuta.
Česma utječe u rijeku [[Lonja|Lonju]], a ova u [[Sava|Savu]], i tako sve važnije rijeke [[lonjsko-ilovska zavala|lonjsko-ilovske zavale]] pripadaju savskom riječnom slijevu.
 
U podnožju ležišta su [[naftaNafta|nafte]] ([[Ferdinandovac]], [[JagnjedovacJagnjedovec]], [[Šandrovac]]) i [[zemniZemni plin|zemnoga plina]] te [[lignit|lignita]]a koji se u prošlosti iskorištavao. Bilogoru presijecaju ceste koje vode iz [[Bjelovar|Bjelovara]] u [[Đurđevac]], [[Virje]] i [[Novigrad Podravski]] te iz [[Grubišno Polje|Grubišnoga Polja]] u [[Virovitica|Viroviticu]], [[Špišić Bukovica|Špišić Bukovicu]] i dr. Uz sjeveroist. podnožje Bilogore veća su naselja [[Koprivnica]], [[Đurđevac]], [[Pitomača]] i [[Virovitica]], a uz jugozapadno [[Križevci]], [[Bjelovar]] i [[Grubišno Polje]].
Po svojoj visini Bilogora je najniža, ali prostranstvom jedna od najvećih naših gora. Premda se u geografskom smislu ubraja među [[humlje]], zbog svoga je položaja usred prostrane [[ravnica|ravnice]] prilično uočljiva. Vrlo je pravilnog [[reljef]]a. Njezino jasno izraženo [[bilo]] blago se spušta na južnu stranu, a malo strmije na sjevernu stranu. [[Razvodnica]] je između savskoga i dravskoga porječja i dijeli [[bilogorska Podravina|bilogorsku Podravinu]] od Lonjsko-čazmanske zavale. Na jugu Bilogore njezini pristranci pružaju se sve do [[Moslavačka gora|Moslavačke gore]].
[[Datoteka:Bilogora-prosjek-1905-2.png|750px|desno|mini|središte|<center>Slikovni prikaz prosjeka (prosječne širine, presjeka) Bilogore.</center>]]
Bilogora se nalazi na prostoru između hrvatskih rijeka [[Drava|Drave]] i [[Sava|Save]], taj prostor još nazivaju i Međuriječje. Izvorište je pritoka rijeka: [[Česma (rijeka)|Česme]], duge 123 &nbsp;km ([[Bjelovacka|Bjelovacke]], [[Plavnica|Plavnice]], [[Ciglenski potok|CiglenskiCiglenskog]] i [[Severinski potok|Severinskog potoka]], [[Kovačica|Kovačice]], [[Mlinište (pritoka Česme)|MliništeMliništa]], [[Velika (pritoka Česme)|VelikaVelike]], [[Račačka rijeka|Račačke rijeke]], [[Žavnica|Žavnice]]) i [[Glogovnica|Glogovnice]] ([[Oslavica|Oslavice]]) kao i rijeke [[Ilova|Ilove]] (dugaduge 85 &nbsp;km). Česma utječe u rijeku [[Lonja|Lonju]], a ova u [[Sava|Savu]], i tako sve važnije rijeke [[Lonjsko-ilovska zavala|lonjsko-ilovske zavale]] pripadaju savskom riječnom slijevu.
 
Po svojoj visini Bilogora je najniža, ali prostranstvom jedna od najvećih naših gora. Premda se u geografskom smislu ubraja među [[humlje]], zbog svoga je položaja usred prostrane [[ravnicaRavnica|ravnice]] prilično uočljiva. Vrlo je pravilnog [[reljef]]a. Njezino jasno izraženo [[Bilo (reljef)|bilo]] blago se spušta na južnu stranu, a malo strmije na sjevernu stranu. [[Razvodnica]] je između savskoga i dravskoga porječja i dijeli [[bilogorskaBilogorska Podravina|bilogorsku Podravinu]] od Lonjsko-čazmanske zavale. Na jugu Bilogore njezini pristranci pružaju se sve do [[Moslavačka gora|Moslavačke gore]].
 
== Dijelovi Bilogore ==
=== Istočno krilo ===
* Zapadno Bilo
* Središnje Bilo
* Istočno Bilo
=== Zapadno krilo ===
* Kloštarsko humlje
* Sv. Ivanjsko humlje
* Marča
 
U vezi s [[visinskeVisinske oznake|visinskim oznakama]] bilogorskih ispona treba istaknuti, da se u raznim [[publikacija|publikacijama]]ma i [[topografskaTopografska karta|topografskim kartama]] nalazi prilična zbrka s oznakama visina Bilogore. Napose to vrijedi za najviši [[vrh]], što je posljedica nekadašnjih oznaka u [[stopa|stopama]]ma i njihovih preračunavanja u [[metarMetar|metre]], jer sve stope nisu jednake, a prethodno nije bilo označeno, da li se radi o stopama [[austrijskeAustrijske stope|austrijskim]], [[njemačkeNjemačke stope|njemačkim]], [[britanskeBritanske stope|britanskima]] ili kakvim drugima. Pa ni u najnovijim [[specijalka|specijalkama]]ma (vrsta karte) nema još dovoljno pouzdanih [[podatak|podataka]]a usprkos nastojanjima, da se temeljitim [[reambulacija|reambulacijama]]ma uz savjesnu primjenu najsuvremenijeg [[geodetskiGeodetski instrumenti|geodetskog instrumentarija]] isprave stare pogrješke. Zbog toga jedan savjet: nemojte se uzbuđivati ni ljutiti kad nam se visinski podaci Bilogorja (pa i ostalih planina) ne slažu za dva-tri metra.
 
== Vrhovi Bilogore ==
Line 35 ⟶ 52:
* [[Bilo (planinski vrh)|Bilo]] – 294
* [[Babina gora (Bilogora)|Babina gora]], spojnica s [[Papuk|Papukom]] – 293
* [[Viš (Bilogora)|Viš]], kod [[Mala Črešnjevica|Male Črešnjevice]] – 288
* [[Bačko brdo]], Babina gora – 278
* [[Kerbulin]] – 274
Line 91 ⟶ 108:
* [[Vilovska kosa]]; Lipova, Dugačka, Ravna kosa – 200
* [[Idino brdo]] – 199
* [[Pustara (Bilogora)|Pustara]] – 198
* [[Jazmak šuma]] – 196
* [[Tri Kralja]] – 195
Line 102 ⟶ 119:
* [[Bedenik]] – 162
 
== Biljni pokrov ==
Cijela je površina pokrivena biljnim plaštom. Niži su pristranci pod [[vinograd|vinogradima]]ima, [[voćnjakVoćnjak|voćnjacima]], i [[kukuruzišteKukuruzište|kukuruzištima]], a iznad njih je [[šuma]], pretežno [[bjelogoricaBjelogorica|bjelogorična]]. Po sastavu spada u nizinske [[hrastovaHrastova šuma|hrastove šume]]. Uz manje komplekse [[hrastHrast kitnjak|hrasta kitnjaka]] i [[običniObični grab|graba]] ima i nešto [[hrastHrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], a na sjevernim padinama pod grebenom i malo [[bukvaBukva|bukve]].
 
Na tom silnom prostoru ima i slaborodnih krajeva, koje označava [[Obična breza|breza]], [[bujad]], [[vrijes]], [[borovnica]], neki [[lišaj|lišajevi]] i [[mahovina|mahovine]], ali ima na pijesku i cvatućih [[biljka|biljaka]]. Tako cvate u breziku u Vukosavskoj đolti [[Hypericum veronense]], [[Geranium columbinium]], [[Daucus carota]] (posve sitna), [[Fragaria vesca]] ([[jagoda]], sitna), [[Euphorba cyparissias]], [[Scabiosa ochroleuca]], ali najkrasniji je ures [[karanfil]] [[Dianthus armeriastrum]], u kojega su [[cvijet|cvjetovi]]ovi žarko [[crvenaCrvena boja|crveni]].
 
Za puste pjeskovite krajeve značajna je [[Artemisia scoparia]] (vrsta pelina), [[Cytisus austraiacus]], [[Hieracium echiodes]], [[Plantago arenaria]], [[Gypsophila muralis]], [[Sedum maximus]], [[Berteroa incana]], [[Oenothera biennis]] (biljka selica), od [[trave|trava]] [[Cynodon dactylon]] i [[Bromus sterilis]], no najznačajniji je za puste pjeskovite krajeve [[Eryngium campestre]].
 
== O Bilogorcima ==
Općenita je oznaka toga kraja i bilogorske mikroregije da je čitav taj prostor lako prohodan, izukršteniskrižan brojnim cestama i puteljcima, a od davnih je davnina naseljen do najviših svojih [[Glavica (geologija)|glavica]] i hrbata[[hrbat]]a. Na sjevernoj i zapadnoj strani tog gorja uglavnom žive podravski kajkavci, a na jugu i jugoistoku su većinom štokavci.
 
== Naziv gore ==
O imenu Bilogore postoji nekoliko pretpostavaka, premda to ne bi trebao biti neki naročiti problem. To gorje isprepleteno je brojnim bilo, dakle gorskim kosama, hrptima ili proplancima, pa je tu lako naći odgovor na pitanje o imenu gore. Više kao kuriozum zapisao je [[Hinko Hranilović|Hranilović]], da »ime ovoga gorja potječe valjda od bijeloga i sivoga [[tloTlo|tla]], što ga lapori i pijesci tvore te bi imao naglasiti Bijela gora ili Bjelogora« što dolazi od ikavskoga oblika pridjeva bijelo, slično kao i [[Bjelovar]]. Po Bilogori se naziva dijelom [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] i koprivničko poduzeće [[Bilokalnik]].
 
O imenu Bilogore postoji nekoliko pretpostavaka, premda to ne bi trebao biti neki naročiti problem. To gorje isprepleteno je brojnim bilo, dakle gorskim kosama, hrptima ili proplancima, pa je tu lako naći odgovor na pitanje o imenu gore. Više kao kuriozum zapisao je [[Hinko Hranilović|Hranilović]], da »ime ovoga gorja potječe valjda od bijeloga i sivoga [[tlo|tla]], što ga lapori i pijesci tvore te bi imao naglasiti Bijela gora ili Bjelogora« što dolazi od ikavskoga oblika pridjeva bijelo, slično kao i [[Bjelovar]]. Po Bilogori se naziva dijelom [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] i koprivničko poduzeće [[Bilokalnik]].
 
== Literatura ==
* Opća enciklopedija
* Prirodni zemljopis Hrvatske., Knjiga prva: Lice naše Domovine., uredio Dragutin Hirc, Zagreb, 1905., Tisak i naklada Antuna Scholza, dio iz knjige pod naslovom »Bilo-gora« napisao [[Hinko Hranilović]].
* Prof. dr. Vladimir Blašković: Bitne oznake Bilo-gorja, PD »Zagreb-Matica« objavio u »[[Bilogorski planinar]]«, god. VIII (IV), travanj 1983. br. 10.
* Božena Loborec: Bilogora, PD »Bilo« Koprivnica objavila u Naše planine 33 (1981) br. 3-4.
* [http://www.hpdbilogora.hr/ Mrežno mjesto HPD "Bilogora", Bjelovar]
 
== Wikizvor ==
* [[s:Bilogora|Pjesma Božene Loborec o Bilogori]]
 
[[Kategorija:Planine Hrvatske]]