Hrvatska glazba: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 31:
Kao odjek pojave autohtonih glazbenih kultura nacionalnih smjerova u Europi, u Hrvatskoj se tridesetih godina 19. st. javio [[ilirski pokret]], koji, kao književnosti i glazbi namjenjuje osobitu društveno-političku ulogu: formiranje i obranu nacionalne svijesti. U to doba nastaje prva hrvatska nacionalna [[opera]] ("[[Ljubav i zloba]]") kao i [[hrvatska himna]]. Male forme, solo-pjesme i [[klavir]]ske minijature pojavljuju se razmjerno rano - [[Ferdo Livadić]] svoj ''Notturno u fis-molu'' za [[glasovir]] piše [[1822.]] godine.
 
==InsitucionalizacijaInstitucionalizacija hrvatske glazbe==
 
Složenost stilsko estetičkih sjecišta glazbene Moderne s najviše se snage ostvaruje u orkestralnom opusu [[Blagoje Bersa|Blagoja Berse ]]. Taj se odmak zbiva i u novoj osjetljivosti za izvorni glazbeni izričaj naroda, za [[folklor]] uz čiju su pomoć moguće stravinskijevske sinteze s tradicijom - briljantno ostvarene u orkestralnom, a osobito glazbeno scenskom opusu [[Krešimir Baranović|Krešimira Baranovića]]<ref>Eva Sedak, [http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=23192& ''Hrvatska glazba u 20. stoljeću'']</ref>.
 
Počeci nove hrvatske glazbe (NHG) obično se vezuju uz 1961. godinu kada se prvi put održava [[Muzički biennale Zagreb]] (MBZ), međunarodni festival suvremene glazbe koji traje i danas.<ref>[[Nikša Gligo]], [http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=23193& ‘’20. stoljeće – Nova hrvatska glazba'']</ref>