Zahtijevanja naroda: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 6:
Zasjedanje Narodne skupštine 25. ožujka 1848. godine u dvorani [[narodni dom u Zagrebu|Narodnog doma u Zagrebu]], kao posljedica [[ilirski pokret|ilirskog pokreta]] i društvenih prevrata diljem Europe polovinom 19. stoljeća, smatra se početkom modernog hrvatskog parlamenta. Zasjedanje je važno zato što su prvi put na zasjedanju sudjelovali svi društveni slojevi koji su predstavljali [[Hrvatska pod Habsburzima|Trojednu Kraljevinu Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]]. Osim pripadnika raznih [[stalež]]a (kao isključivo do tada) zasjedanju su prisustvovali i zagrebački narodnjaci, studenti Pravoslavne akademije te pitomci biskupskog sjemeništa. Značenje zasjedanja je i u prihvaćanju dokumenta ''Zahtijevanja naroda''.
Dokument se sastoji od 30 točaka, a njime se zahtijevao izbor [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića Bužimskog]] za hrvatskoga [[ban]]a, što brže sazivanje [[sabor]]a, pripojenje [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] Hrvatskoj, hrvatska samostalnost od [[Ugarska|Ugarske]] glede financija, jezika i školstva, sloboda pisanja i govora, jednakost pred sudovima, opće izborno pravo te ukidanje staleških povlastica i [[kmetstvo|kmetstva]]. Zahtievanja sadrže elemente emancipacije [[Židovi u Hrvatskoj|židovske zajednice]] u Hrvatskoj, jer su sadržavale
''Zahtijevanja naroda'' bila su, u stvari, politički program [[Narodna stranka|Narodne stranke]]. Da bi se s njim upoznao što veći broj ljudi, tiskan je u obliku letka u nakladi od 15.000 primjeraka (jedan dio i na njemačkom jeziku). Te je zahtjeve i neposredno 29. ožujka 1848. godine posebna hrvatska delegacija na čelu s [[Ljudevit Gaj|Ljudevitom Gajem]] predala kralju u [[Beč]]u.
| |||